Trojica su američkih znanstvenika zbog detekcije gravitacijskih valova ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku. Veći je to broj od onoga ženskih dobitnica nagrade za fiziku tijekom cjelokupne povijesti ove nagrade.
Od ukupno 206 laureata Nobela za fiziku žena je 0,01 posto – samo dvije. Jedan je znanstvenik, John Bardeen, nagradu za fiziku dobio čak dva puta. Za kemiju je isto uspjelo Fredericku Sangeru.
Gotovo apsurdno, i jedna je od dvije znanstvenice laureata Nobelovu nagradu dobila dva puta, riječ je, pretpostavljate, o Marie Curie, za fiziku i kemiju. Jedino je još Linusu Paulingu uspjelo da dobije nagradu u dvije različite kategorije – za fiziku i mir. No, opet, kada je Curie nagrađena za postignuće u fizici, podijelila ju je s Antoineom Henrijem Becquerelom i vlastitim mužem, u omjeru pola-pola.
Dakle, realno je dobila tek četvrtinu nagrade. I trebalo je proći još 60 godina da bi druga dama znanstvenica ostvarila postignuće vrijedno fizikalnog Nobela. Bila je to Maria Goeppert Mayer, no i ona je laureatkinja tek jedne četvrtine, podijelila ju je s Eugeneom Paulom Wignerom (polovica) te J. Hansom D. Jensenom.
Ali, fizika je tek najočitiji primjer loše predstavljenosti nježnijeg spola. Od 1901. do 2017. godine u šest kategorija tek je 48 žena nagrađeno najpoznatijom svjetskom nagradom. Najviše u literaturi pa onda za mir.
