COVID-19 tehnički je naziv virusa koji se rekordnom brzinom proširio diljem svijeta. Pandemija koronavirusa mnoge sustave i države ogolila je i pokazala mane tih sustava. Svijet je stao. To je negdje zajednički nazivnik svjetskih medija. U takvoj situaciji jasno je da će posljedice ove zaraze biti dugoročne i dalekosežne. Gotovo su sve države objavile kako ubrzano rade na programima pomoći svojim gospodarstvima koja će pretrpjeti veliku štetu. Mnogi ekonomski analitičari složni su da nas očekuje nova recesija i nije još uvijek do kraja poznato kolika će ona biti i koliko će trajati. No, jedna je stvar sigurna. Posljedice za svijet sporta bit će kolosalne, možda i povijesne. Mnogi kolektivi neće ni preživjeti COVID-19.
Svijet bez sporta
Kada je koronavirus zahvatio Kinu, nitko se nije pretjerano uzbuđivao oko toga u drugim ostacima svijeta. Prije svega, to je razumljivo jer smo imali i ranije mnoge zaraze koje nisu bitnije uzdrmale sve strukture društva diljem svijeta. Korona je uradila upravo to. Zaustavila je većinu procesa, kretanja i događanja diljem svijeta. Takva sudbina naposljetku je stigla i sport koji se pokušavao oduprijeti svim silama. Glavni razlog tog odupiranja je novac. Sport je danas industrija koja je u potpunosti okrenuta k tržištu i kroz to generira silan novac. Često ćemo čuti kako se sport zbog toga udaljio od svojih korijena i tradicija. No, pustimo po strani ideološki pristup novcu i kapitalu. Što je ova zaraza donijela svijetu sporta u godini kada su se trebala održati neka od najvećih natjecanja na svijetu?
Otkazala ih je!
Svijet sporta je naposljetku, kao i cijelo društvo, stao. To znači samo jedno. Veliki gubici i otkazivanje velikih priredbi koje su se trebale održati. U prvom redu Olimpijske igre u Tokiju i Europsko nogometno prvenstvo, dok je tenis doživio prvo otkazivanje Wimbeldona još od Drugoga svjetskog rata.
Veliki je to udarac, prije svega, svim zaljubljenicima u sport koji su se radovali ljetu ispunjenom sportskim uzbuđenjima. No, nije samo ljeto uskraćeno za sportska uzbuđenja. Sve lige u svim sportovima su zaustavljene. Prije svega, to se osjeti u nogometu. Velike lige su u utrci s vremenom da završe tekuća prvenstva. UEFA se nakon otkazivanja Eura okrenula osmišljavanju termina za završetak tekućih sezona u Ligi prvaka i Europskoj ligi.
NBA liga silno se trudi pronaći način kako završiti sezonu, pa su se mogli čuti i vrlo domišljati prijedlozi kao onaj da se play-off odigra na američkom vojnom nosaču zrakoplova. Malo je realniji prijedlog da se sve odigra na završnom turniru u Las Vegasu tijekom lipnja. Nažalost, ovakav rasplet je nužan i neizbježan jer je ugroza od COVID-19 puno veća od želje publike za sportom i samih aktera za natjecanjem.
Značaj medija
Financijske gubitke neće osjetiti samo klubovi, sportaši i sportski kolektivi. Mediji su ti koji će također biti pogođeni ovakvim događajima. Prije svega, oni sportski, a pogotovo televizija kao elektronički medij. Kao što je već navedeno, klubovi u svijetu najviše su izgubili time što ne dobivaju dio kolača od TV prava za koja televizije izdvajaju desetke milijardi eura godišnje. Tolikim ulaganjima u sport televizijske kuće nepovratno su ga i promijenile. Nije više pitanje sporta ostavljeno sportskim djelatnicima, nego se u mnogočemu pita i medije koji obilato plaćaju svoje mjesto za tim stolom. Mnoštvo tradicionalista u svijetu sporta problematizira takav odnos sporta i medija i podsjećaju da bi mediji tu trebali biti radi sporta, a ne obrnuto. Postavlja se pitanje kako će ovaj trenutak oblikovati i taj odnos. Hoće li ovo oslabiti apetite medijskih kuća jer će shvatiti da je sport podložan ovakvim rizicima i da to ima za posljedicu velike financijske gubitke ili će se pak ovo sve shvatiti kao jedno ekscesno razdoblje koje se u procjenama rizika ni ne valorizira.
Činjenica je zapravo da je ovo razdoblje samo dodatno pojačalo značaj medija, a pogotovo TV-a. I taj značaj u budućnosti će sve više rasti. Pitanje je koliko će vremena proći nakon što se sportovi nastave i dok se ljudi ponovno osjete ugodno u društvu desetaka tisuća na stadionima. To podcrtava najbolje objava talijanskih vlasti koje su iznijele podatak da je, po njihovim procjenama, utakmica osmine finala Lige prvaka između Atalante i Valencije bio jedan od okidača krize koja ja nastupila. Oni procjenjuju da se na toj utakmici stvorilo oko 40.000 klastera u Italiji. Gledajući takve podatke, većina ljudi osjetit će se najsigurnije u svojim domovima i naslonjačima. Iz te sigurnosti, sport će pratiti preko TV prijamnika i takvim raspletom TV kuće uvelike će profitirati, a sport će postati još ovisniji o novcu za TV prava.
Resetiranje sporta
Klubovi u raznim sportovima objavljuju kako moraju rezati svoje troškove kako bi preživjeli. Prije svega, to su plaće igrača. Mnogima nije jasno kako su toliki sustavi i tako veliki klubovi primorani na takve rezove nakon manje od mjesec dana neigranja nogometa. Odgovor leži u televizijskim kućama, odnosno TV pravima za prijenos sportskih natjecanja. Najveći izvori prihoda klubova u Europi upravo su oni od TV prava i prodaje vezane za utakmice. Budući da novca ni od jednog ni od drugog nema, klubovi su se našli u velikim problemima kod servisiranja svoje rashodovne strane. Jasno je kako će ova kriza imati puno dulji proces za sportske kolektive i sportove općenito. Primjerice u nogometu neko vrijeme neće biti velikih transfera i trošenja velikog novca. Karl Heinz Rummenige, predsjednik njemačkog Bayerna, rekao je kako će korona resetirati nogomet i da više neće biti moguće basnoslovne brojke u odštetama i plaćama igrača. Čini se pak realnijim da će nogomet doživjeti veliki šok, ali da će se oporaviti od toga i nastaviti svoj rast u financijskom smislu. Ono što je zabrinjavajuće je to da će manje lige i klubovi preživjeti koronu. Svjedoci smo da su klubovi u Hrvatskoj prisiljeni rezati plaće igračima i trenerima da bi mogli financijski podnijeti ovu krizu. Predsjednik i vlasnik NK Rijeka Damir Mišković izjavio je da je planirao na ljeto aktivan transfer-rok za Rijeku i velike izlazne transfere, a probudio se u poluamaterizmu. Njegova izjava najbolje sumira utjecaj korone na nogomet u hrvatskoj. Klubovi koji su i u normalnim uvjetima jedva servisirali svoje obveze, sada su se našli pred provalijom jer sve je jasnije da ljetni prijelazni rok, praktički, neće ni postojati. To je veliki udarac za sve one koji svoje proračune konstruiraju, prije svega, na izlaznim transferima, a to su, praktički, svi izvan najjačih liga svijeta. Kako će izgledati te lige nakon svega, neizvjesno je. Već je poznato kako je korona uzela i prve žrtve upravo u tom segmentu. Naime, slovačka Žilina objavila je bankrot uslijed financijskih posljedica prouzročenih koronom. Žilina neće biti jedina i ostaje nam samo vidjeti tko će imati dovoljno smjelosti preživjeti ovaj izazov. Mnogi će morati prijeći u amaterski nogomet jer neko vrijeme neće moći plaćati nikoga za usluge. Svi klubovi na ovim prostorima bit će prisiljeni na ozbiljno “kresanje” svojih proračuna, što će za posljedicu imati i odlazak mnogih kvalitetnih igrača koje se više neće moći plaćati. NBA liga kao najveća i najpopularnija košarkaška liga nalazi se pred ogromnim problemima oko “salary capa”, koji se određuje preko BRI-a (basketball-related income), odnosno prihoda koje Liga generira preko košarkaških utakmica, ponajviše od prodaje TV prava kao i nogomet. Ti prihodi već su ranije ove godine bili ugroženi kada je generalni menadžer Huoston Rocketsa Daryl Morey podržao prosvjede u Hong Kongu, što je za rezultat imalo otkazivanje kineskih TV kuća za utakmice Rocketsa. Sada, kada je i sama Liga stala s natjecanjem, jasno je kako će financijski udarac na Ligu biti ogroman i da će se “salary cap” već za sezonu 2020./21. biti značajno umanjen. To, samim time, znači da će NBA zvijezde biti plaćene nezanemarivo manje u odnosu na ono što je dosadašnji “salary cap” predviđao.
Slijedi li nam nova era nogometa, košarke i drugih sportova ili će nakon nekog vremena biti sve po starom, vrijeme će pokazati.
Sad je najvažnije svakom navijaču i simpatizeru u nogometu da se lopta ponovno krene kotrljati zelenim i ostalim terenima.

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’