Posljednje dvije godine u upravljačku strukturu HŠK Zrinjski ušao je izraelski biznismen Amir Gross Kabiri, koji je zajedno s Denisom Lasićem i Dankom Šulentom doveo klub u nove visine, piše Večernji list BiH.
Trojka djeluje u punoj sinergiji i harmoniji, a to se vidi u svakoj utakmici na tribini, ali i rezultatima na terenu. Stvorili su klubu identitet koji okuplja desetke tisuća ljudi i čini se da će ovaj fenomen još rasti. Nacionalni identiteti grade se na dvama modelima - jedan je država = nacija, a drugi onaj u kojem se nacionalni identiteti grade prema kulturi, vjeri, povijesti, povijesnim herojima, mitovima, simbolima itd. Upravo je nogomet dao veliki doprinos izgradnji identiteta Hrvata i Izraelaca kroz ovaj model s obzirom na to da je navijanje za određeni klub ili reprezentaciju identifikacija s njim, a zajedno s drugim navijačima stvara se osjećaj zajedništva.
Hrvati i nogomet
Hrvati i Izraelci su osnivanjem nogometnih klubova izražavali jasnu identitetsku pripadnost, gdje su nerijetko u simbole i imena klubova stavljana upravo identitetska nacionalna i vjerska povijesna obilježja. Opće je poznata priča kako su Hajduk osnovali splitski studenti u Pragu, a velika polemika vodila se oko imena kluba jer su željeli da ima izražen nacionalni simbol, ponajviše zbog nezadovoljstva vlastima Austro-Ugarske, a konačan dogovor postignut je na prijedlog splitskog profesora Barača da se klub zove Hajduk. Hajduci su u narodu već imali značenje kao odmetnici protiv Osmanskog Carstva, što je u tom trenutku predstavljalo simbol otpora.
Početkom 20. stoljeća najuspješniji hrvatski klub Građanski nastao je iz revolta prema tada prisutnoj mađarizaciji i namjerama Mađara da u Zagrebu osnuju nogometni klub. Nakon velikih prosvjeda, više je Hrvata došlo na Skupštinu i osnovan je nogometni klub Građanski s hrvatskim predznakom. Put jasnog identitetskog određenja slijedili su i osnivači nogometnog kluba u Mostaru, kojem su dali naziv po plemićkoj velikaškoj obitelji Zrinski. HŠK Zrinjski predstavljao je simbol kao hrvatski nogometni klub, a nakon što za vrijeme SFRJ biva zabranjeno djelovanje kluba, ponovno se obnavlja tijekom Domovinskog rata i postaje jasno identitetsko određenje Hrvata, gdje prve utakmice igraju u dresovima s kockicama (šahovnica), kao i prijateljske susrete s hrvatskim klubovima u Zagrebu i dijaspori. Identitetsko obilježje imaju i drugi klubovi, a zanimljiv je podatak da svi nogometni klubovi u BiH koje su osnovali Hrvati na svojim grbovima i simbolima imaju znak šahovnice. Šahovnica na grbu zapravo je put koji su klubovi slijedili nakon što je to Dinamo Zagreb napravio za vrijeme i uoči Hrvatskog proljeća u SFRJ, kada je šahovnica vraćena na grb kluba. Dinamo tada u potpunosti postaje simbol hrvatstva, a osim simbolike koju su klubovi imali na svojim simbolima ili u navijačkim pjesmama i parolama, taj utjecaj je pred sami kraj raspada SFRJ postajao sve veći. Većina nogometnih klubova i njihovih navijača, a osobito Dinamo i Hajduk, na svojim je utakmicama isticala potporu samostalnosti Hrvatske, a sve je kulminiralo neredima na utakmici Dinama i Crvene zvezde na kojoj je kapetan Dinama Zvonimir Boban udario milicajca. Tako je zagrebački kapetan postao simbol otpora, a ugledni BBC taj susret svrstava među pet utakmica u povijesti koje su mijenjale svijet.
Izrael i Maccabi
Cionistički pokret bio je nacionalni projekt Židova nastao krajem 19. stoljeća za stvaranje vlastite države u svojoj pradomovini. Pokret je smatrao kako sport može odigrati veliku ulogu u svrhu jačanja nacije i nacionalnog identiteta za izgradnju domovine.
Ubrzo nakon osnivanja pokreta stvoreno je Sportsko društvo Maccabi, a njegovo ime ima veliku povijesnu simboliku jer je nazvano po Judi Makabejcu koji je svoj narod poveo u borbu protiv Seleukida koji su od Židova tražili da se odreknu svoje vjere. Pamte ga kao velikog vojskovođu koji je pobijedio u ratu, oslobodio Jeruzalem i omogućio sunarodnjacima slobodno ispovijedanje judaizma.
Dan kada je on očistio Hram i “vratio” ga narodu Izraela danas je poznat kao praznik koji svi Židovi slave pod imenom Hanuka, a dogodio se u drugom stoljeću prije Krista.
Sportsko društvo Maccabi imalo je zadaću promovirati izraelski narod kroz sport i graditi identitet. Osnivani su sportski i nogometni klubovi diljem svijeta pod nazivom Maccabi. Samo u Njemačkoj bilo ih je više desetaka, u cijelom svijetu više od 100. Zanimljivo je da je postojao nogometni klub Maccabi i u Sarajevu, a određeni povijesni izvori govore kako su HŠK Zrinjski i Maccabi Sarajevo igrali na turniru u Mostaru 1938. godine. Danas u Izraelu u prvoj ligi igraju 4 kluba s imenom Maccabi, a jedan od najuspješnijih europskih košarkaških klubova je Maccabi Tel Aviv. Osim nogometnih klubova, 1932. godine Židovi su organizirali Makabijadu, odnosno sportsko natjecanje iz svih sportova za sve Židove u svijetu. Natjecanje se nastavlja organizirati i nakon Drugog svjetskog rata, a zanimljivo je da je 2015. godine održano u Njemačkoj na Olimpijskom stadionu u Berlinu.
Izrael i Hrvatska - međunarodno priznanje kroz nogomet
Francuski geopolitolog Pascal Boniface ističe kako državu više ne ističu samo tri elementa (teritorij, stanovništvo i vlada) nego i četvrti element - nogometna reprezentacija. Zanimljiva poveznica je činjenica kako je suverene zemlje Izrael i Hrvatsku vodeća geopolitička sila SAD, osim kroz različite političke institucije, odlučila simbolično podržati i kroz nogomet.
Reprezentacija Izraela prvu je povijesnu međunarodnu utakmicu odigrala protiv SAD-a 26. rujna 1948. godine, a reprezentacija Hrvatske prvu međunarodnu utakmicu odigrala je protiv SAD-a 17. listopada 1990. godine.
Povijesna simbolika koju je nogomet napravio u izgradnji i promociji nacionalnih identiteta Izraelaca i Hrvata dovoljno govori o strasti za nogometom i popularnosti koju ovaj sport uživa među narodima. Ispadanjem Zrinjskog iz kvalifikacija za Ligu prvaka propuštena je prilika da Zrinjski ponovno odigra nogometnu utakmicu s Maccabijem, ali nije isključeno da to sljedećih godina bude slučaj. Dva su to kluba s jasnim identitetskim odrednicama, ali i koja su odigrala integracijsku ulogu u povezivanju s drugim narodima i suprotnim stranama. •
