Sudovi u BiH iz godine u godinu troše sve više novca za obrane po službenoj dužnosti, a najveću korist od toga ima nekolicina odvjetnika koji na tim poslovima ostvaruju velike zarade.
Milijuni maraka
Neki od odvjetnika, kao i osuđenici s kojima su razgovarali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u sklopu svog istraživanja, kažu da suci u pojedinim slučajevima sugeriraju ili sami postavljaju branitelje po službenoj dužnosti. Međutim, za te tvrdnje ne nude dovoljno dokaza. Prema podacima koje je prikupio CIN, u vremenu od 2005. do 2010. iz proračuna 41 suda u BiH je potrošeno najmanje 32 milijuna KM za obrane po službenoj dužnosti. Ukupan iznos utrošenog novca je nepoznat, jer 32 suda nisu dostavila tražene podatke, dok je 13 sudova dostavilo nepotpune podatke. Najplaćeniji branitelj po službenoj dužnosti u navedenih šest godina je Omar Mehmedbašić s prihodom od 864.000 KM. Slijede ga Izet Baždarević s 548.000 KM i Selman Zijadić s 530.000 KM. Prema dostupnim podacima, među 10 odvjetnika s najvećim zaradama su još četiri sarajevska odvjetnika: Tarik Čingić, Muhidin Kapo, Midhat Kočo i Mirza Kovač te Vesna Tupajić-Škiljević iz Sokoca, Ranko Dakić iz Prijedora i Petko Pavlović iz Srebrenice.
Oni su pojedinačno zaradili između 250.000 KM i 450.000 KM. Čak 85 posto odvjetnika – točnije njih 731 u BiH je za šest godina zaradilo manje od 50.000 KM. Prema Zakonu o kaznenom postupku odvjetnike po službenoj dužnosti dobivaju osumnjičeni koji nemaju novca za svoju obranu. Besplatne odvjetnike mogu dobiti čak i okrivljeni za milijunske pronevjere, porezne utaje ili trgovinu drogom, znači svi koji donesu potvrdu da nemaju redovite prihode i imovinu. Naknade se plaćaju novcem poreznih obveznika, prema tarifama koje određuju odvjetničke komore, koje utvrđuju i liste odvjetnika po službenoj dužnosti. Najviše novca donose obrane na Sudu BiH, čak dva do četiri puta više nego na općinskim sudovima. Ipak, zbog većeg broja slučajeva, najveću zaradu su odvjetnici ostvarili na lokalnim sudovima. Mehmedbašić, Baždarević, Zijadić, Čingić, Kapo i Kovač su tako većinu prihoda ostvarili na Općinskom sudu u Sarajevu. Kočo je pola zarade ostvario na državnom, a pola na općinskim sudovima, dok su Dakić, Pavlović i Tupajić-Škiljević po službenoj dužnosti uglavnom branili na Sudu BiH. Novinari CIN-a su razgovarali s trojicom najplaćenih odvjetnika. Oni kažu da su poslove dobivali stečenim ugledom, ali i zahvaljujući širokom krugu prijatelja koji ih preporučuju. Pomoć sudaca i ostalih u pravosuđu im, kažu, nije potrebna. Mehmedbašić se odvjetništvom počeo baviti 2005.
Na obranama po službenoj dužnosti u 2006. je zaradio ukupno 2.395 KM, a već godinu kasnije 121.062 KM. Posljednje tri godine zarađuje dvostruko više. Nagli rast primanja objašnjava tako što je novac za obrane s početka karijere dobivao naknadno - po okončanju sudskih postupaka. Mehmedbašić kaže da poznaje velik broj ljudi, od glazbenih zvijezda do kriminalaca, što mu pomaže da dođe do klijenata: “Ja sam s njima pio kave dok su bili na slobodi. Tako se isto viđamo i dok su u zatvoru.” Neki od osuđenika koje je zastupao rekli su da ih on posjećuje, donosi im hranu, obilazi njihove roditelje. Dodaje da su obrane po službenoj dužnosti tek dio njegovih prihoda - uz obrane u kaznenim predmetima, rad na brakorazvodnim parnicama i slučajevima zaštite autorskih prava. Baždarević i Zijadić su po službenim obranama u prosjeku godišnje zarađivali između 70.000 i 160.000 KM.
Zijadić je bivši tužitelj. Odvjetništvom se bavi od 2003. Objašnjava da ga često kontaktiraju optuženici koje je ranije branio te i sada hoće samo njega. Baždarević kaže da je do prije šest godina radio kao sudac i da ga zato mnogi klijenti žele imati kao branitelja. Dodaje da je nekima od njih i sudio. Sudio je duže od 20 godina. Ipak, kaže da se dešava da su pojedini odvjetnici favorizirani. I drugi odvjetnici koje je CIN kontaktirao kažu da zakon ne jamči pravednu raspodjelu obrana po službenoj dužnosti. Sarajevski odvjetnik Ismet Mehić, koji je u pet godina na službenim obranama zaradio 34.000 KM, kaže da su neki od odvjetnika u dogovoru s policijom, tužiocima i sudijama, ne želeći precizirati njihova imena: “Ja, osobno, mislim da je u pitanju korupcija.” Ni njegov kolega Mustafa Bračković, također ugledni sarajevski odvjetnik, nije se obogatio braneći po službenoj dužnosti - za šest godina zaradio je 43.000 KM. Kaže da su ga birali osumnjičeni koje poznaje od ranije i da je samo na taj način mogao dobiti klijente. Dodaje kako nije strana pojava da suci optuženicima i osumnjičenima predlažu određene odvjetnike. Zakonom je propisano da na prvom pojavljivanju pred sudom osumnjičenom mora biti predočena službena lista odvjetnika i omogućeno da samostalno izabere svog branitelja.
Zabranjeno utjecati
Sucima i drugim zaposlenicima u pravosuđu zabranjeno je da utječu na izbor. Sud može postaviti branitelja samo ako ga optuženi ne izabere sam. Do 2009. Zakon o kaznenom postupku BiH je dozvoljavao sudačkom vijeću da u ime osumnjičenog izabere odvjetnika po službenoj dužnosti, ukoliko to on odbije učiniti. Izmjenom zakona određeno je da će se odvjetnici u tom slučaju dodjeljivati redoslijedom s liste. Odvjetnik Zaim Poturović, koji je izlobirao ovu promjenu, kaže da je ona trebala omogućiti ravnopravnost svih odvjetnika, ali da obrane po službenoj dužnosti i dalje dobiva samo 10 posto odvjetnika.
