Nakon završene srednje škole, tek svaki peti učenik iz Bosne i Hercegovine upisuje se u jednu od visokoškolskih ustanova. Iza BiH je samo Albanija s tek 17 posto osoba koje nastavljaju studirati. Promatrajući upis učenika na Sveučilište u Mostaru, nadati se kako će uskoro i BiH stići zemlje Europske unije, barem kada je u pitanju broj upisanih studenata.
Udvostručeno za 7 godina
Prema analizama preuzetim sa Sveučilišta, samo akademske 2010./2011. je upisano 23 posto više studenata nego godinu dana ranije.
-Imam podatke i detaljnije analize od akademske 2003./2004. godine, koje pokazuju da se broj upisanih u prvu godinu stalno povećava. Povećanje je izraženije posljednjih godina. Tako su ove godine upisana 572 studenta više nego prošle godine, rekao je Vojo Višekruna, pomoćnik rektora za nastavu i studente Sveučilišta u Mostaru. Iz analize je također vidljivo da se samo u posljednjih sedam godina broj upisanih studenata u prvu godinu udvostručio.
Ovogodišnji, kao i svi raniji upisi pokazuju da je mostarsko Sveučilište sve zanimljivije i za domaće, ali i inozemne studente. Prema očekivanju, najviše polaznika (skoro trećina) stiže iz županije u kojoj je smješteno Sveučilište. Drugi po broju studenata u gradu na Neretvi su učenici iz Zapadnohercegovačke županije, svaki peti dolazi iz te županije. Posljednjih godina, Mostar je posebice postao zanimljiv studentima iz Republike Hrvatske. Tako će akademske 2010./2011. na prvoj godini preddiplomskih studija svaki šesti student imati putovnicu “Lijepe naše”. Naime, od ukupno upisana 3072 studenta, njih 492 (16 posto) dolazi iz Republike Hrvatske. Slijedi Srednjobosanska, Hercegbosanska, Posavska te ostale županije iz FBiH. Tu su i studenti iz Republike Srpske te mnogih država, posebice iz okruženja.
Dubrovnik - Vukovar
Studenti iz Hrvatske su se ove akademske godine upisivali na svih deset fakulteta; na nekima su čak natpolovična većina. Najviše njih, 176, upisalo se na Filozofski fakultet, a na Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti 145. Hrvatski studenti dolaze iz svih županija, a i svih općina RH, počevši od Dubrovnika, preko Splita, Zadra i Rijeke pa opet preko Zagreba, Osijeka do Vukovara. Najviše ih dolazi upravo iz Vukovarsko-srijemske županije.