Svakih šest sekundi u svijetu u prometu strada jedno dijete. Lani je na hrvatskim cestama poginulo 21 dijete, a još ih je 228 teško i 1295 lakše ozlijeđeno. U prvih sedam mjeseci ove godine u prometu je poginulo sedmero djece, a 99 ih je teško te 679 lakše ozlijeđeno. Te informacije od sutra dodatno treba imati na umu. Sutra se, naime, sva djeca predškolske dobi vraćaju u vrtiće, a u ponedjeljak počinje i nova školska godina. To znači da će se od ponedjeljka na prometnicama koje povezuju njihov dom sa školom naći i oko 45.000 prvašića, uz djecu koja su se sa svakodnevicom u prometu upoznala prethodnih godina. Vrtićka djeca u prometu će najčešće sudjelovati u automobilima svojih roditelja, dok ćemo školarce podjednako viđati na stražnjim sjedalima automobila i na pješačkim prijelazima, na putu od kuće do škole. Odgovornost i brigu za djecu u prometu moraju podijeliti roditelji i vozači, kao odrasle osobe koje promet i posljedice razumiju mnogo bolje nego što su to u stanju razumjeti djeca. Djeca su ugrožena kategorija sudionika u prometu, upozoravaju iz MUP-a, jer su nižeg rasta pa ne mogu dobro sagledati situaciju na prometnici, vidno polje im je ograničeno. Od djece se ne može očekivati ni da točno procijene brzinu kojom se vozilo kreće prema njima, kao ni udaljenost od vozila. Također, zbog nižeg rasta vozači automobila djecu teže uoče. Djeca svoju pažnju ne mogu usmjeriti na zbivanja u prometu, zaigrana su te često reagiraju nenadano, impulzivno. Djeca ne mogu uvijek dobro procijeniti opasnost. Sve to kao vozači morate znati, jer u blizini škola i vrtića, u naseljima, brzinu vozila morate smanjiti, a oprez povećati. U suprotnome, nećete uspjeti na vrijeme stati kad vam između parkiranih automobila na cestu istrči zaigrano dijete, jer i vi trebate nekoliko sekundi za reakciju, kao što i vaš automobil treba nekoliko metara za zaustavljanje, ovisno o brzini i stanju kočnica.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
