Opća kriza, nepovoljan poslovni ambijent dijelom i fiskalizacija, prema ocjenama stručnjaka, glavni su razlozi što je na tisuće poduzetnika stavilo ključ u bravu. Samo tijekom prva tri mjeseca ove godine u Federaciji BiH je ugašeno 2348 gospodarskih društava i zanatskih radnji. Svaki dan ključ u bravu stavi 26 vlasnika malih poduzeća. Ako takav trend bude nastavljen, do kraja godine bit će odjavljeno približno deset tisuća malih poduzeća, što je za 30 posto više nego 2011. godine, podaci su Porezne uprave FBiH.
Slično u oba entiteta
Ništa bolja situacija nije ni na prostorima Republike Srpske, gdje je daleko više onih koji zatvaraju obrte, nego budućih vlasnika koji traže odobrenje za otvaranje. Tako je samo na području grada Banje Luke od početka ove godine do kraja svibnja zatvoreno ukupno 299 radnji, od čega, između ostalih, 88 trgovinskih radnji i 71 ugostiteljski objekt.
Masovno zatvaranje počelo je još prošle godine, kada je na području Federacije BiH zatvoreno više od sedam tisuća gospodarskih društava i obrtnih radnji, Od ovog broja, 303 su tvrtke, čijim je gašenjem stavljen ključ u bravu u čak 1394 poslovne jedinice. Ipak, najveći broj među onima koji nisu mogli izdržati tempo sve surovije tržišne utakmice u BiH, njih čak 5406, jesu obrtnici. Porezna uprava Federacije BiH ne raspolaže podacima o razlozima zbog kojih na tisuće poduzetnika nije moglo preživjeti od svog rada.
I zbog pojačane inspekcije
Mnogi stručnjaci smatraju i da je mali biznis mnogo više pogođen rigoroznim kontrolama inspekcija, te brojnim državnim, entitetskim, županijskim i općinskim nametima. Razloge za zatvaranje tvrtki treba tražiti i u ekonomskoj krizi koja ima utjecaja na poslovanje svih poreznih obveznika, zbog čega se određeni broj gospodarskih društava odlučuje na prestanak obavljanja djelatnosti. Tome, svakako, doprinosi i smanjena kupovna moć stanovništva, odnosno mali dnevni promet koji ostvaruju gospodarski subjekti. Jedan od uzroka zatvaranja je i uvođenje fiskalizacije, što je otežalo poslovanje malih radnji. - Uvođenjem fiskalizacije trebalo je smanjiti sivu ekonomiju, povećati javne prihode, povećati broj PDV obveznika, ali smo malo od toga dobili, pojasnio je ekonomski stručnjak Duljko Hasić.
