Sukob u svetom gradu Jeruzalemu između Palestinaca i izraelske vojske i policije prerastao je u vojni sukob i nitko ne zna u kojem će smjeru i u kakvim razmjerima krenuti s obzirom na to da je ovaj sukob počeo mnogo žešće nego onaj 2014. godine između palestinske militantne skupine Hamas i Izraela.
Naime, Hamas i druge palestinske militantne skupine u Pojasu Gaze objavile su u utorak da su pokrenule operaciju nazvanu “Mač Jeruzalema”, dok je Izrael, u odgovoru na palestinske napade, započeo akciju “Čuvari Zida”.
U raketiranju Izraela i kasnijoj izraelskoj odmazdi ubijena su najmanje 32 Palestinaca i najmanje dvoje Izraelaca, a ranjeno više od 140 Palestinaca i 30 Izraelaca. Napetost između Hamasa i Izraela porasla je večeras nakon što je islamistički pokret Hamas zasuo izraelsku metropolu Tel Aviv kišom raketa, a izraelska vojska uzvratila zračnim udarima na Pojas Gaze. U utorak navečer je u izraelskom napadu potpuno uništena dvanaesterokatnica u središtu Gaze u kojoj su čelnici Hamasa imali svoje urede, izvijestio je AFP. Hamas je zauzvrat ispalio 130 raketa na izraelsku metropolu Tel Aviv, gdje su se tijekom večeri oglasile sirene. Troje Izraelaca ozlijeđeno je nakon što je jedna od raketa pogodila autobus u gradu Holonu, odmah južno od Tel Aviva. Prema zadnjem izvješću ubijeno 2 Izraelaca dok je 26 ranjenih.
Hamasu odgovara sukob
Unatoč svim međunarodnim apelima kojima se poziva Izrael na suzdržanost, da ne upotrebljava prekomjernu silu prema palestinskim prosvjednicima koji su pobunili zbog deložacije sa zemljišta Sheikh Jarraha, gdje većinom žive Palestinci, u čijem se susjedstvu nalazi i mjesto koje religiozni Židovi štuju kao grobnicu drevnog svećenika Simeona Pravednika, akcije se nastavljaju. Mnogi Izraelci prstom upiru u aktualnog premijera Benjamina Netanyahua, koji je izgubio gotovo sve izglede za formiranje nove izraelske vlade, zbog čega je izraelski predsjednik Reuven Rivlin mandat za sastavljanje vlade dao čelniku opozicije Yairu Lapidu iz centrističke stranke Atid.
Jedino što Netanyahua može spasiti i ostaviti u premijerskoj fotelji jest rat. Međutim, kako se situacija razvija, teško da će Netanyahu dobiti političke poene u ratu jer palestinske militantne skupine već su na izraelske gradove sasule dalekometne projektile gađajući čak i Jeruzalem i Tel Aviv.
S druge pak strane pokretu Hamas u ovom trenutku odgovara eskalacija sukoba jer bombardiranjem izraelskih gradova kao odgovor na represiju nad Palestincima u Jeruzalemu Hamas dokazuje da je “jedini zaštitnik palestinskog naroda” jer su upravo oni dali ultimatum izraelskoj vojsci i policiji da u ponedjeljak do 18 sati deblokiraju vjernike koji su bili opkoljeni u džamiji Al-Aqsa. Kako izraelska vojska i policija nije deblokirala vjernike, Hamas je u 18.02 sata počeo raketirati izraelske gradove. Izraelska vojska izvela je žestok protunapad na položaje i ciljeve na području Pojasa Gaze u kojima je poginulo puno Palestinaca, među kojima i djeca. Nakon sastanka s užim kabinetom vlade, premijer Netanyahu kazao je da su Palestinci prešli “crvenu liniju” ispalivši rakete na područje Jeruzalema.
Izraelska je vojska potvrdila da su palestinski militanti ispalili više stotina raketa na jeruzalemsko područje i južni Izrael, pri čemu je ubijeno najmanje dvoje, a ranjeno 11 Izraelaca. Na meti Palestinaca najviše su bili gradovi Ashdod i Askhelon, koji su iznimno strateški važni za gospodarstvo Izraela. Ashdod je šesti po veličini grad i najveći luka u Izraelu, kroz koju prođe 60 posto uvezene robe. Ashdod se nalazi na jugu zemlje, na Mediteranskoj obali, između Tel Aviva na sjeveru (32 kilometra) i Askhelona na jugu (20 km). Askhelon je od Jeruzalema udaljen 53 km prema istoku. Grad je također važno regionalno industrijsko središte.
Izraelska vojska tvrdi da Hamas i Islamski džihad imaju više od 40 tisuća raketa i granata različitog kalibra i dometa uključujući one koje mogu dosegnuti Tel Aviv i Jeruzalem. Islamistički džihad druga je po snazi skupina u Gazi, nakon pokreta Hamas koji vlada u Pojasu Gaze, a utjecaj mu je ojačao nakon 2014. uz financijsku potporu Irana.
Amerika i Iran u klinču
Izraelske obavještajne službe tvrde da su gotovo sve naoružanje koje posjeduju te dvije islamističke skupine dobile uz pomoć zapovjednika brigade Al-Quds, generala Qassema Soleimanija, kojeg su Amerikanci ubili početkom 2020. u blizini zračne luke u Bagdadu.
I dok traju bombardiranja Pojasa Gaze i Izraela, diplomacija pokušava naći izlaz iz nastale situacije. Tako Egipat, Turska i Katar pokušavaju nagovoriti Hamas da zaustavi bombardiranja izraelskih gradova, a Bidenova administracija pokušava činiti pritisak na Netanyahua da i oni zaustave bombardiranja. Međutim, oni koji poznaju tamošnje prilike kažu da će ti sukobi, ako ne eskaliraju u opći rat, trajati nekoliko dana. Istodobno, i u Hormuškom tjesnacu situacija je napeta. I dok Amerikanci tvrde da je američki ratni brod ispalio oko 30 hitaca upozorenja nakon što im se približilo 13 plovila mornarice iranske Islamske revolucionarne garde, Teheran tvrdi da su oni ti koji su ispalili rakete upozorenja na američki ratni brod. Ovo je drugi put u posljednjih mjesec dana da dolazi do susreta američkih i iranskih plovila, nakon relativnog zatišja tijekom 2020.
