Najmanje 17 ljudi, među njima i jedan policajac, ubijeno je u mini revoluciji u Iranu.
Od četvrtka traju protuvladini prosvjedi u nekoliko iranskih gradova koji su izbili nakon što je vlada u Teheranu najavila da će početkom 2018. godine povećati porez i poskupjeti nafta, struja, voda ali i hrana. Samo tijekom novogodišnje noći u Iranu u tim je prosvjedima ubijeno desetero ljudi čime je broj stradalih narastao na ukupno 17. Prosvjedi se, osim u glavnom gradu Teheranu, održavaju i u Kermanšahu i Horamabadu na zapadu zemlje, Šahinšaru na sjeverozapadu te Zandžanu na sjeveru zemlje. Prosvjedi koji su izbili u četvrtak u drugom najvećem iranskom gradu Mašhadu najveći su izrazi nezadovoljstva od velikih skupova tzv. Zelenog pokreta koji je ugušen 2009. Za sada je uhićeno više od tisuću ljudi. Protuvladini prosvjedi koji se sada održavaju u Iranu puno su manjeg intenziteta od onih koji su se održali 2009. kada su deseci tisuća prosvjednika na ulicama Teherana tražili poništenje predsjedničkih izbora na kojima je tada pobijedio Mahmud Ahmadinejad.
Pronevjerio 60 milijardi $
Predsjednik Irana Hasan Rohani pozvao je Irance da mirno prosvjeduju, bez uporabe sile prema policajcima i onima koji ne podržavaju prosvjede. Rohani je pokazao razumijevanje za poruke prosvjednika zbog ekonomske situacije u Iranu, pomanjkanja transparentnosti i korupcije, no stao je u obranu rada vlasti te upozorio da se nasilje neće tolerirati. Riječi predsjednika Rohanija o razumijevanju za prosvjednike bile su usmjerene protiv pravosuđa koje sporo rješava slučajeve korupcije i kriminala što su se dogodili za vrijeme mandata Ahmadinejada koji je, prema procjenama, državni proračun oštetio za više od 60 milijardi dolara. Isto tako, nekoliko desetaka tisuća Iranaca oštećeno je bankrotom privatne banke Kasebyan koja je ulagače privukla primamljivom ponudom od 18 posto kamata za što se poslije ispostavilo da je bila riječ o čistoj prijevari. Država do danas ništa nije učinila vezano za taj slučaj. Iako su protuvladini prosvjedi izbili isključivo zbog teške gospodarske situacije u Iranu, brzo su se preusmjerili i postali proturežimski uz traženje odlaska iranskog režima na čelu s vođom Iranske revolucije ajatolahom Alijem Hameneijem. Prosvjednici su nosili i uzvikivali parole protiv iranske vanjske politike koja pomaže režimu u Siriji, Hutima u Jemenu, oporbi u Bahreinu i Hamasu u pojasu Gaze. Analitičari su uvjereni da su nastale prosvjede brzo iskoristili “spavači” koji već dulje vrijeme djeluju protiv iranske vlasti i koji imaju potporu SAD-a. Nije tajna da je osnovan savez između SAD-a, Izraela i Saudijske Arabije te da je osmišljena strategija svih mogućnosti rušenja iranskog režima, s obzirom na to da bi vojna akcija zasigurno zapalila cijeli Bliski istok te bi dovela u pitanje čak i opstanak izraelske države. Zbog toga analitičari vjeruju da taj savez pokušava iznutra, baš kao i u Egiptu, Tunisu, Libiji i Siriji (tzv. Arapsko proljeće) prosvjedima rušiti režim. Samo nekoliko dana prije početka prosvjeda u Iranu u izraelskim medijima procurila je informacija o sastanku američkog predsjednika Donalda Trumpa s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom vezano za Iran. Trump je i sa saudijskim kraljem Salmanom telefonski razgovarao o Iranu. Trump je kazao da ima “mnogo izvještaja o miroljubivim prosvjedima iranskih građana kojima je dosta korupcije režima i rasipanja državnih sredstava da bi se financirao terorizam u inozemstvu” te da bi “iranska vlada trebala poštovati njihova ljudska prava uključujući pravo na izražavanje vlastitog mišljenja” i napominjući da “svijet gleda!” Ono što je zanimljivo jest to da je Donald Trump koji danas „čvrsto stoji uz iranski narod“ taj narod uvrstio na popis sedam zemalja kojima je zabranio ulazak u SAD. Braneći prosvjednike Trump je odmogao prosvjednicima jer je svojim činom dao povod iranskoj vlasti da optuži vanjske sile za organizaciju prosvjeda i nerede koji su izbili. S druge strane, izraelski je ministar za obavještajna pitanja Israel Katz kazao da samo “može poželjeti uspjeh iranskom narodu u borbi za slobodu i demokraciju” te da će “ako narod uspije ostvariti slobodu i demokraciju, nestati mnoge prijetnje Izraelu i cijeloj regiji”.
Upozoriti Teheran
Izrael već dugo izražava bojazan zbog nuklearnog programa te šijitske sile i njezine potpore islamističkom pokretu Hezbollah u Libanonu i palestinskim pokretima Hamas i Islamski džihad koji djeluju na palestinskim teritorijima. Baš poput SAD-a i Izraela, i Saudijska Arabija dala je punu potporu prosvjednicima u Iranu koji traže svoja prava, pravo na demokraciju i slobodno izražavanje. Začuđujuće je da jedna zemlja kao što je Saudijska Arabija, u kojoj se najviše krše ljudska prava i u kojoj su strogo zabranjeni prosvjedi, upravo sve to zagovara i podržava u susjednoj zemlji. U međuvremenu, njemačko-iranski političar Omid Nouripour (Zeleni) od Europske unije zatražio je da zauzme stav. “Sporazum o nuklearnom naoružanju ne smije dovesti do toga da Europljani šute po pitanju kršenja ljudskih prava u Iranu”, kazao je Nouripour za list Heilbronner Stimme i dodajući da EU mora Teheranu dati do znanja da bi ponavljanje krvavih događaja iz 2009. značilo kraj otopljenja odnosa s Iranom.
