Arheolozi koji godinama istražuju područje Korozaina u Izraelu sve su bliže, tvrde, dokazima o postojanju hrama u kojem je Isus navodno činio čuda. U Novom zavjetu na nekoliko se mjesta spominje da je Sin Božji propovijedao i liječio bolesne unutar sinagoge u drevnom gradu na brdu iznad Galilejskog jezera, čije ruševine i danas obilaze stotine tisuća turista i vjernika iz cijelog svijeta. Na sjeveru zemlje pronađeni su 1905. godine ostaci sinagoge sagrađene 380. godine, no nije se moglo pouzdano zaključiti u kojem je razdoblju izvorno građena. Tijekom istraživanja te sinagoge tim arheologa otkrio je prije nekoliko godina ruševine još starijeg hrama zakopanog ispod nje, pa nije isključeno, vele, da je stazom koja vodi do hrama hodao Isus prije više od 2000 godina.
– Ovo je revolucionarno otkriće. Provodio sam arheološka istraživanja diljem svijeta, a ovo je za mene definitivno jedno od najvažnijih iskapanja koje sam ikad vodio – prenijeli su svjetski mediji oduševljenje što ga je izrazio arheolog Achia Kohn-Tavor, koji se nada da je pronašao ostatke sinagoge iz prvog stoljeća naše ere. Kad se govori o antičkom Korozainu (Chorazim), postoje teorije o dvije faze naseljavanja. Grad je djelomično uništen u 4. stoljeću, vjerojatno kao posljedica potresa, a na tom se mjestu poslije razvilo naselje Khirbat Karraza, naseljeno beduinskim plemenom Zanghariyya. Među ostacima drevnog naselja su i kamene kuće sa stupovima. Grad je najveći razvoj doživio u 3. stoljeću, da bi već u 8. stoljeću bio napušten. Ponovno je, prema dostupnim podacima, obnovljen u 14. stoljeću. Opsežna iskapanja i istraživanja obavljena su od 1962. do 1964., pa nastavljena od 1980. do 1987., a potom je 2004. izraelska uprava organizirala iskopavanje duž rute drevne ceste sjeverno od Moshav Amnuna. U literaturi se taj put naziva "put kroz Korozain". Ruševine grada prostiru se na 100.000 četvornih metara i podijeljene su u nekoliko odvojenih četvrti, sa sinagogom u središtu.
Pronađeno je i obredno kupalište, mikva, okruženo javnim i stambenim zgradama. Kao i u nekim drugim naseljima u Galileji, nađeni su i ostaci mlinskih kamena za proizvodnju maslinova ulja. Stanovništvo se, osim uzgojem povrća i voća, prehranjivalo i ribolovom. Sinagoga je neobična i zbog trodimenzionalne skulpture para kamenih lavova, kakvi su pronađeni, primjerice, i u sinagogi u Kfar Bar'amu. Rezbarije prikazuju slike vinove loze, naoružanog vojnika, orla... Još je Jacob Ory, koji je pretraživao nalazište 1926. u ime Britanskog odjela za starine, pisao o drugoj, starijoj sinagogi, oko 200 metara zapadno od prve, koju je potanko opisao. No nije uspio pronaći njezine ostatke. Uspjelo je to, vjeruju, Kohn-Tavoru i njegovu timu, koji su pronašli goleme gromade, koje su pomaknuli i naišli na keramiku, novčiće i posuđe.
Matejeva knjiga naziva to naselje gradom Korozainom, u kojem se, gotovo u samom središtu, nalazila sinagoga u kojoj je Isus poučavao. Isus je oštro ukorio stanovnike nakon što su odbacili njegova učenja i odbili se pokajati. Prokleo je i grad Betsaidu, usporedivši ta dva grada s feničkim gradovima Tirom i Sidonom, koji su u to vrijeme smatrani poganskima. Isus je, prema Novom zavjetu, rekao: "Jao tebi, Korozaine! Jao tebi, Betsaido! Da su se u Tiru i Sidonu zbila čudesa koja su se dogodila u vama, odavna bi se već oni u kostrijeti i pepelu bili obratili. Ali kažem vam: Tiru i Sidonu bit će na Dan sudnji lakše negoli vama." Betsaida je nešto poznatije naselje iz kojeg su potekli Filip, Andrija i Petar, a poznato je i po tome što je Isus ondje izliječio slijepog čovjeka. Blizu je i grad Kafarnaum, koji se više puta spominje u Evanđeljima kao mjesto brojnih Isusovih iscjeljenja i čuda, pa su ga nazivali i "Isusovim gradom".
Židovski motivi
Korozain se nalazio 3,2 kilometra od Kafarnauma, na sjevernom dijelu Galilejskog jezera. Staza po kojoj je navodno hodao Isus vidljiva je i danas. Sinagoga u Korozainu iz trećeg stoljeća sagrađena je, inače, od bazaltnog, crnog vulkanskog kamenja i ukrašena je židovskim motivima. Imala je tri ulaza s pročeljem okrenutima prema jugu, prema Jeruzalemu, kao što je bio običaj. Tijekom iskapanja 1926. arheolozi su otkrili "Mojsijevo sjedište" ili "Mojsijev stolac", isklesan iz bazaltnog bloka. Kameno je to sjedalo na kojem bi sjedio rabin i čitao Toru ili poučavao okupljene vjernike. Očekuje se nastavak istraživanja i, nadaju se arheolozi, službena potvrda o starijoj sinagogi.
