Američki predsjednik Joe Biden potpisao je novi paket vojne pomoći za Ukrajinu vrijedan 150 milijuna dolara, kojim će se za tu zemlju osigurati topničko streljivo, radari i druga oprema.
Riječ je o najnovijem paketu pomoći Kijevu u obrani od ruske invazije. "Danas Sjedinjene Države nastavljaju pružati snažnu podršku hrabrom narodu Ukrajine u obrani od ruske agresije", priopćio je Biden.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, Sjedinjene Države poslale su Ukrajini oružje u vrijednosti od 3,4 milijarde dolara, uključujući haubice, protuzračne sustave Stinger, protutenkovske rakete Javelin, streljivo i dronove Ghost.
Novi paket pomoći vrijedan je 150 milijuna dolara i uključuje 25.000 komada topničkoga streljiva, protutopničke radare, opremu za ometanje i rezervne dijelove, rekao je američki dužnosnik.
Nova se pošiljka financira iz 250 milijuna dolara preostalih u sklopu predsjedničkih ovlasti koje mu omogućuju da u hitnim slučajevima bez odobrenja Kongresa odobri transfer viška oružja iz američkih zaliha.
Prošloga je mjeseca Biden predložio paket pomoći za Ukrajinu vrijedan 33 milijarde dolara, koji uključuje više od 20 milijardi vrijednu vojnu pomoć. Novi paket financiranja mora odobriti Kongres, a čelnici Zastupničkog doma i Senata potvrdili su da žele brzu reakciju, no još nisu rekli hoće li se glasati o Bidenovu zahtjevu.
Biden je pozvao zastupnike da brzo djeluju, naglasivši da su najnovijim odobrenjem slanja oružja sredstva iz njegovih ovlasti gotovo iscrpljena. "Kongres bi brzo morao osigurati traženi iznos kako bi se Ukrajinu ojačalo na bojnom polju i za pregovaračkim stolom", stoji u Bidenovu priopćenju.
Sjedinjene Države uvježbavale su pripadnike ukrajinskih snaga, izvan Ukrajine, za uporabu sustava kao što su haubički.
Novi je paket najavljen dok se Biden priprema priključiti vođama G7 na videokonferenciji u nedjelju kako bi se pokazalo jedinstvo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, dan prije obilježavanja Dana pobjede u Rusiji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rat u Ukrajini prikazuje kao bitku za zaštitu ruskoga stanovništva koje živi na području te zemlje od nacističkih progona i zaštitu od, kako on to naziva, američke prijetnje Rusiji nametnute širenjem NATO-a.
Ukrajina i Zapad odbacuju kao neosnovane tvrdnje o postojanju fašizma te kažu da Putin vodi ničim izazvan agresorski rat.
Ukrajina i njezini saveznici kažu da ruske snage, nakon što nisu uspjele zauzeti glavni grad Kijev, sporo napreduju u ostvarivanju cilja – zauzimanja istoka i juga zemlje, ali pritom je bombardiranju izloženo sve više civila.
Rusija opovrgava te tvrdnje govoreći da gađa samo vojne i strateške ciljeve, a ne i civile.
