U slučaju potpunog zatvaranja granica Europske unije (EU), BiH i Srbija bi mogle postati neka vrsta „sabirnih centara“ za izbjeglice s Bliskog istoka, kaže Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Izet Nizam. „Mađarska je zatvorila svoje granice, Hrvatska je takvu mogućnost nagovijestila, Slovenija se pridržava 'Schengena' ne dozvoljavajući ulazak u zemlju bez šengenske vize, dok je Njemačka privremeno „napustila“ Šengenski sporazum. Analogno tome, moglo bi doći do zatvaranja kompletne granice EU. Jedan broj izbjeglica koji se sada nalazi u Srbiji mogao bi preko BiH krenuti prema krajnjim odredištima u zapadnoj Europi“, kaže Nizam za DW.
On tvrdi da se BiH u okviru svojih mogućnosti priprema za dolazak izbjeglica. „Dolazak većeg broja izbjeglica u BiH utjecao bi na ekonomiju ove zemlje, demografsku sliku, ali i sigurnosne prilike. Naša operativna saznanja ukazuju na mogućnost promjena izbjegličkih ruta, i ako izbjeglička kriza pogodi i BiH, onda moramo biti spremni za djelovanje. Nećemo dozvoliti da ovdje itko gladuje, odnosno svima će biti pružena humanitarna pomoć. Ne smijemo zaboraviti da su mnogi Bosanci i Hercegovci prije dvadeset, trideset godina i sami bili izbjeglice i da je i nama netko pomagao“, napominje Nizam.
Pokazale bi se sve mane institucija
Politički analitičar Srećko Latal kaže da su se političke institucije u BiH, prije svega Ministarstvo sigurnosti „dosta dobro ponijele u situaciji rastuće izbjegličke krize na Balkanu“. „Međutim, sigurno je da će, ukoliko dođe do masovnijeg dolaska izbjeglica u BiH, ova zemlja biti u teškoj poziciji, prije svega zato što nema snažne i centralizirane institucije niti ima infrastrukturne i ekonomske kapacitete da podnese veći broj izbjeglica. Ono što bi moglo riješiti pitanje izbjeglica je europski dogovor o kvotama za njihov razmještaj po državama EU“, kaže Latal za DW.
„U BiH se najviše razmišlja o tome kako bi dolazak većeg broja izbjeglica u ovu zemlju utjecao na sigurnosne prilike. Ono što se i prije izbjegličke krize moglo uočiti je da su određene bh. Institucije međusobno posvađane. Nema adekvatne koordinacije između pravosudnih institucija u BiH, policijskih agencija i agencija za istraživanje i praćenje. U takvoj situaciji, gdje bi pored humanitarnog zbrinjavanja većeg broja ljudi na prvom mjestu bila i sigurnost, to bi mogao biti veliki problem za BiH“, upozorava Latal.
O izbjeglicama s Bliskog istoka koje traže utočište u zemljama Zapadne Europe razgovarali smo i s građanima Sarajeva. E. Dž. smatra da bi dolazak većeg broja izbjeglica u BiH bio „veliki test za bh. institucije, ali i građane“. „Izbjeglicama treba pomoći, treba im pružiti utočište. Mi u BiH najbolje znamo kako im je“, kaže naš sugovornik koji je želi ostati anoniman.
M. K. ne vjeruje da će izbjeglice krenuti u BiH, jer „postoji logistika koja im pruža informacije o najboljim, najkraćim i najsigurnijim rutama“. „Kroz BiH bi imali najdužu, najtežu i najnesigurniju rutu što zbog minskih polja, što zbog prirodnih granica koje su gotovo neprolazne. Ako ipak dođu, moramo im pružiti sve na što nas međunarodni propisi obvezuju i ne bismo ih trebali sprijčavati da odlaze dalje, jer nikom od njih sigurno nije cilj da ostane u zemlji iz koje bi, da može, pobjeglo pola sadašnje populacije“, ističe M. K.
BiH se prema izbjeglicama treba postaviti onako kako su se 90-ih godina prošlog stoljeća postavljale druge zemlje prema našim građanima koji su bježali od ratnih strahota, vjeruje S. J. „Mislim da bi BiH svima trebala otvoriti vrata. Bosanci i Hercegovci su do sada bezbroj puta pokazali da ih tuđa nevolja ne ostavlja ravnodušnima i dijelili su s unesrećenim sve što imaju. Uvjerena sam da bi to uradili i kada su u pitanju izbjeglice s Bliskog istoka, bez obzira na to kako bi država reagirala. Uostalom, to smo pokazali i šaljući pomoć Srbiji za zbrinjavanje izbjeglica u toj zemlji“, kaže S. J.
Kapaciteti BiH za prihvat i skrb oko izbjeglica su ograničeni. Ova zemlja, prema tvrdnjama nadležnih, može primiti 5.000 izbjeglica. „Ako u BiH uđe više od 5.000 ljudi, i ako pritom ne bude prohodnog koridora za njihov odlazak u zemlje Zapadne Europe, morali bismo zatvoriti granicu“, kazao je nedavno bh. ministar sigurnosti Dragan Mektić. Prema njegovim riječima, najizglednije izbjegličke rute kroz BiH vodile bi preko sjeveroistoka zemlje, odnosno preko granice kod Bijeljine.
