Dvadeset i šest najsiromašnijih zemalja svijeta, u kojima živi 40 posto najsiromašnijih ljudi, duguju više nego ikad od 2006. godine i sve su podložnije prirodnim katastrofama i drugim šokovima, pokazalo je novo izvješće Svjetske banke.
Izvješće otkriva da su ove ekonomije danas u prosjeku siromašnije nego što su bile uoči pandemije COVID-19, čak i dok se ostatak svijeta uglavnom oporavio od COVID-a i nastavio svoju putanju rasta.
Objavljeno tjedan dana prije početka godišnjih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu, izvješće potvrđuje veliki zastoj u naporima na iskorjenjivanju ekstremnog siromaštva i naglašava ovogodišnje napore Svjetske banke da prikupi 100 milijardi dolara za dopunu svog fonda za financiranje najsiromašnijih zemalja na svijetu.
Ovih 26 proučavanih najsiromašnijih ekonomija, koje imaju godišnji prihod po glavi stanovnika manji od 1.145 dolara, sve se više oslanjaju na grantove i zajmove skoro nulte kamatne stope, jer je tržišno financiranje uveliko prestalo, priopćila je Svjetska banka.
Njihov prosječni omjer duga prema BDP-u od 72 posto je na vrhuncu u 18 godina, a polovina grupe je ili u dugovima ili u visokom riziku od toga. Većina zemalja u studiji nalazi se u subsaharskoj Africi, od Etiopije do Čada i Konga, ali na listi su i Afganistan i Jemen.
Dvije trećine od 26 najsiromašnijih zemalja su ili u oružanim sukobima ili imaju poteškoća u održavanju reda zbog institucionalne i društvene krhkosti, koje koče strane investicije i gotovo sve izvozne proizvode, izlažući ih čestim ciklusima uspona i kraha, navodi se u izvješću.
