Nadamo se uskoro krivulju broja oboljelih izravnati, pa onda i zaustaviti njezin rast, milozvučna je rečenica koju je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ponovio nekoliko puta posljednjih dana. Podsjeća da su danas teško bolesni i umrli zbog COVID-19 posljedica zaraze otprije tri do četiri tjedna, te navodi brojke temeljem kojih iznosi to očekivanje u izravnanje krivulje, a to su brojevi novooboljelih. Pritom ističe da to nisu njegove vlastite projekcije već da iza tih podataka stoji vojska ljudi u HZJZ-u. Imali smo, navodi, do 2. studenoga tri tjedna 90-postotnu do 110-postotnu promjenu tjednog broja novooboljelih.
– U tjedan dana su nam rasle brojke za 100 posto, dok sada imamo porast od 4,2 posto. To daje nadu da porast stagnira i da će se situacija poboljšati – kazao je prvi čovjek Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). To što broj stagnira, međutim, ni u kom slučaju ne utječe na pridržavanje ključnih mjera, jer upravo je pridržavanje toliko ponavljanih mjera o pravilnom nošenju maski, nužnom držanju razmaka i higijeni i dezinfekciji – ključno za postizanje stagnacije neveselih brojki.
Puno umrih koji nisu stari
Međutim, iako Capakove riječi nose dašak optimizma u uvjetima osmomjesečne pandemije koji nam sve teže padaju, brzo nas prizemljuju riječi dr. Branka Kolarića, epidemiologa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. On upozorava da pad broja zaraženih zapravo ukazuje na to da nam puno oboljelih jednostavno promiče, da imamo veći broj inficiranih od podataka do kojih epidemiolozi uspijevaju doći. Zabrinut je zbog rasta broja hospitaliziranih i umrlih.
– Mislim da su ove brojke manje kvalitetan podatak nego prije mjesec dana jer, kad pogledamo udio pozitivnih među testiranima, on je mjestimično jako visok. Više se ne testiraju svi sa simptomima, postoji red za čekanje. Mislim da o detektiranima danas ne možemo donositi čvrste zaključke. Brinem se zbog broja ljudi kojima treba hospitalizacija, zbog ljudi kojima trebaju respiratori. Imamo puno umrlih među kojima su i ljudi koji nisu stari, imamo dosta zaraženih u domovima za starije. I dalje sam jako zabrinut, pogotovo ako vidimo da imamo cjepivo na vidiku. Zaista bih želio da se što manje ljudi zarazi dok ono ne dođe – rekao je Branko Kolarić za N1. Dodao je i da epidemiolozi nemaju dobar uvid u broj zaraženih.
– Izgubili smo kontrolu nad tim brojem, a da bismo to ponovno stekli, trebalo bi testirati oko 10 tisuća ljudi dnevno. Imamo više zaraženih nego što sad hvatamo ovim brojevima – kazao je. S rezervom bi uzeo to da je rast usporen.
– Nisam siguran, mislim da rast postoji, ali da ga mi ne detektiramo. Pitanje je pridržavanja mjera i što se događa ako se ne pridržavamo. Ja bih zagovarao i restriktivnije mjere dok se broj zaraženih ne smanji jer zabrinutost za očuvanje zdravstvenog sustava je visoka – iznio je dr. Kolarić, kojeg zabrinjava broj ljudi u bolnicama i na respiratorima.
– Poručio bih građanima da izbjegavaju nepotrebna druženja, bliske kontakte, da budu strpljivi. Iduća dva-tri mjeseca treba pokušati ne zaraziti se, da se ne razvije ozbiljniji oblik bolesti. Nije vrijeme za opuštanje jer rješenje će doći uskoro – poručio je.
Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva i iskusni epidemiolog prim. Miroslav Venus smatra da bilo kakve suprotstavljene procjene u ovoj situaciji zbunjuju javnost, a ograđuje se jer nema uvid u podatke na državnoj razini.
– Nismo više sigurni u procjenu dinamike razvoja epidemije temeljem nalaza testiranih i udjela pozitivnih. Prva linija obrane od virusa je probijena, epidemiolozi i uz pomoć obiteljskih liječnika više ne uspijevaju pratiti sve pozitivne, a kamoli kontakte. Na to su epidemiolozi upozoravali i apelirali. Sada je najbolji pokazatelj zauzetost bolničkih postelja i respiratora. Broj umrlih nije jer ne odražava trenutačno stanje, već ono otprije 3-4 tjedna, koliko je potrebno da se bolest razvije do ove krajnje faze. A ako je popunjenost bolnica sada glavni pokazatelj, očekivanja nisu optimistična – kaže prim. Venus i dodaje kako se ciljanim kažnjavanjem za kršenje mjera na vrijeme moglo smanjiti pritisak na bolnice kojem danas svjedočimo.
Znanstvenik Nenad Ban smatra da se broj zaraženih ljudi u Hrvatskoj uopće ne smanjuje.
– Usporedi li se isti dan ovaj i prošli tjedan, vidi se da je broj dnevno zaraženih u blagom porastu. Međutim, te je brojeve teško uspoređivati jer postotak pozitivnih testova varira pa tako i naša mogućnost da procijenimo pravi broj novozaraženih – ističe Ban te dodaje kako je zbog toga trenutačno jako teško predvidjeti tok pandemije.
Princip semafora
– Očito je da se nalazimo na samoj granici rasta koji naš sustav još nekako može izdržati, a ako se samo malo povećaju brojevi, više nećemo moći bolesnima pružati adekvatnu njegu. To je jako opasna situacija koja se mora izbjeći tako da se svi strogo pridržavaju donesenih i preporučenih mjera – kaže te još jednom podsjeća da ovo nikako nije trenutak za opuštanje.
– Svi znanstveni podaci ukazuju na to da nismo ni blizu situacije kada bi se bolest lakše širila jer je veliki broj ljudi u Hrvatskoj prebolio COVID-19. Kod nas je taj udio populacije koji je bio u kontaktu s virusom još jako malen te nismo ni blizu vrhu prirodnog vala – zaključuje Nenad Ban te dodaje da je, tek kada se jednom brojevi doista smanje, moguće koristiti klizne mjere po principu semafora. To je jedina strategija koja se pokazala korisna u mnogim zemljama i trebalo bi je početi primjenjivati i u Hrvatskoj. Znanstvenik Luka Čičin-Šain, koji nam je već objasnio da se vrhunac vala zapravo može točno uočiti tek na grafovima na kraju vala i sada upozorava da je prerano za točne prognoze.
– Oscilacije su moguće i dok broj zaraženih raste tako da je u trenutačno nemoguće dati odgovor na pitanje pada li krivulja doista. Treba proći još barem tjedan-dva da bi se vidjelo je li se trend doista promijenio – kaže Čičin-Šain.
