Premijeri i predsjednici 27 država članica dogovorili su na summitu u Bruxellesu da će EU prvi put zajedničkim snagama krenuti u reguliranje cijene plina: zajedničkom nabavom, koja će biti većinom dobrovoljna, i uspostavom privremenog mehanizma koji bi trebao svakodnevno određivati plafon cijena u transakcijama prirodnim plinom.
Detalji u razradu
– Osigurali smo mehanizme, koji će se konkretizirati odlukama Vijeća za energetiku, a koji imaju tri cilja. Prvi je smanjenje cijene plina. Drugi je sigurna opskrba plinom. I treći je smanjena potražnja – rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković nakon završetka summita.
Na summitu je postignut tek politički dogovor, koji u tehničkim detaljima još treba razraditi, a usvojiti bi ga trebali ministri energetike koji se sastaju sljedeći tjedan i ponovo u studenom. Tek nakon usvajanja svih detalja znat će se koliki bi bio taj plafon cijena plina i kako bi točno funkcionirao u praksi. No sudionici summita u Bruxellesu naglašavaju da su zadovoljni jer je dogovoren politički smjer za nešto što je "jedini način smanjivanja troškova za naše građane, za našu industriju i za naše proračune, koliko god je moguće", kako je to rekao Robert Golob, slovenski premijer koji je u politiku došao iz energetskog sektora i na ovom je sastanku Europskog vijeća, gdje se razgovaralo o detaljima energetskog tržišta više nego ikad prije na summitima EU, imao što reći. Iako su, kao i uvijek, svi najviše osluhivali što će reći veliki igrači, velike zemlje, među kojima se Njemačka najviše opirala ideji ograničavanja cijena plina, s argumentom da bi to moglo dovesti do neželjenih posljedica u smislu da izvoznici plina ne šalju više ništa u Europu jer im se ne sviđa ograničena cijena.
Tu je, također, i argument da bi ograničavanje cijene plina potaknulo veću potrošnju plina, što nije učinak koji se želi postići iz perspektive zelene tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Mehanizam koji je dogovoren nije klasično limitiranje, određivanje plafona cijene ruskog ili sveukupnog plina koji se uvozi u EU, nego je privremen, ograničen i puno ime mu je "dinamični cjenovni koridor za transakcije s prirodnim plinom".
– Nije to neko precizno limitiranje cijene na neki fiksni broj, nego jedan mehanizam koji neće dopustiti da cijene plina zbog špekulacija na burzama lete u nebo. Drugo je zajednička platforma: na taj način EU, sa svim svojim energetskim kompanijama, postaje netko tko svojom snagom i količinom može ispregovarati povoljnije cijene i osigurati sigurnu opskrbu. I treće, dugoročno, tranzicija na obnovljive izvore energije. Što manje trošimo plina, bit ćemo manje ovisni o njemu, a imat ćemo pozitivne efekte na okoliš – izjavio je Plenković.
Na pitanje hoće li u konzorciju za zajedničku nabavu plina sudjelovati državni HEP ili privatno Prvo plinarsko društvo, premijer kaže: "Svi koji su tu, ovo je otvoreno za sve kompanije." Ta zajednička nabava bit će dobrovoljna, ali za punjenje posljednjih 15 posto kapaciteta skladišta plina zajednička nabava postat će obvezna. Očekuje se da u takvom kartelu europski kupci mogu postići bolje cijene i da će to biti najveći poticaj da u konzorcij uđe što više poduzeća. Belgijski premijer Alexander De Croo rekao je da je dogovor na summitu "veliki korak naprijed, ali bit ću zadovoljan kada mjere budu provedene i kada se smanje računi za energiju".
Mađarskoj izuzeće
Mađarski premijer Viktor Orbán po običaju je išao kontra slova i duha dogovorenog rješenja. Tvrdi da je ispregovarao izuzeće za svoju zemlju od svega dogovorenog, kao što je već ranije dobio velika izuzeća za Mađarsku od embarga na uvoz nafte iz Rusije.
– Dogovorili smo da, čak i ako bude ograničenja cijene plina u Europi, to neće utjecati na naše dugoročne ugovore – rekao je Orbán i dodao kako ni zajednička nabava plina neće biti obvezujuća za Mađarsku, što njemu odgovara jer vjerojatno računa da od ruskog predsjednika Vladimira Putina može dobiti plin jeftinije i u znatnijim količinama nego kroz europsku zajedničku nabavu.
