Europska unija kakva je danas ne može dugoročno preživjeti, ali se eventualne promjene mogu očekivati tek nakon jesenskih parlamentarnih izbora u Njemačkoj, ocijenio je u srijedu ugledni slovenski ekonomist Mojmir Mrak na godišnjoj konferenciji slovenskih ekonomista u Portorožu.
Izgledi za promjene mogu uslijediti tek ako u Njemačkoj na izborima pobijedi proeuropska politička opcija, kazao je Mrak, eminentni ekonomist, profesor međunarodnih financija na Ljubljanskom sveučilištu i gostujući predavač na Wirtschaftsuniversitaet u Beču.
Mrak je sredinom devedesetih bio u timu koji je za Sloveniju vodio pregovore o preuzimanju dijela dugova bivše SFRJ prema međunarodnim kreditorima, povremeni je savjetnik vlade, a često se spominjao za preuzimanje visokih funkcija u vladi, pa i kao kandidat za premijera, što je otklanjao.
Njemački model razvoja nije za sve
Novoizabrani francuski predsjednik Emmanuel Macron morat će u slučaju očekivanog raspleta izbora u Njemačkoj Angelu Merkel uvjeriti da je na potrebne promjene i sam spreman, a na promjene mora pristati i Njemačka koja je po mišljenju Mraka svjesna da se politika u eurozoni mora mijenjati. Njemački model razvoja i politika EU-a zasnovana na financijskim restrikcijama i štednji ne može biti model za sve jer je u Njemačkoj domaća štednja bitno veća od investicija, što u drugim članicama EU-a nije slučaj.
Prema Mrakovu mišljenju, Njemačka bi potrošnju i investicije trebala povećati, ali dodaje da se to u sadašnjoj siituaciji ne može očekivati jer bi se "ozbiljni" potezi u tom pravcu mogli izvesti tek nakon izbora i pobjede proeuropske orijentacije.
Eurozonu može ugroziti neka velika buduća kriza
Eurozona trenutno nije ugrožena, ali bi je mogla ugroziti neka velika buduća kriza, a budući da bi raspad eurozone izazvao i raspad EU-a rješenje je potrebno i promjene će biti neizbježne, smatra slovenski profesor međunarodnih financija.
Raspravu o Europi više brzina je Mrak označio apstraktnom "poštapalicom" Europske komisije koja bi bolje pristajala nekom think-tanku nego glavnoj izvršnoj ustanovi EU-a, a osobno smatra da bi buduće reforme EU-a morale s jedne strane određene ovlasti s europske razine vratiti u područje nacionalnog suvereniteta, a s druge strane ojačati eurozonu još tješnjim povezivanjem. Mrak je upozorio i na financijske posljedice Brexita koje će se odraziti u manjem zajedničkom europskom proračunu. Drži da će nedostatak sredstava koje je osiguravala Velika Britanija kao članica biti teško nadoknaditi te da bi se zemlje članice morale pripremiti da će dobivati manje kohezijskih sredstava nego do sada.
