Ilica 265b adresa je na kojoj će iduće tri godine, koliko će prema procjenama trajati obnova Banskih dvora, predsjedati Hrvatski sabor. Prostor je to Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" na zagrebačkom Črnomercu, gdje posljednja dva mjeseca traju intenzivni radovi na uređenju kako bi sve bilo spremno do 18. rujna kada je na rasporedu prva sjednica nakon ljetne stanke.
Dvije zgrade
Radi se o dvije zgrade, od kojih će se u jednu, onu manju, smjestiti zastupnici većeg dijela saborskih klubova, dok se u glavnoj, na prostoru od 5000 kvadrata, među ostalim, smjestila sabornica, kafić te prostori za nekoliko klubova zastupnika. Na trećem katu objekta, u najvećoj prostoriji, smjestit će se dakako i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, u čijem smo društvu obišli novouređene prostore.
– Glavna zgrada bit će u potpunosti spremna do prve sjednice koju ćemo održati nakon ljetne pauze. Radovi ovdje teku prema planu, a završni radovi na drugoj zgradi izvodit će se prvih nekoliko dana nakon što počnemo s radom – istaknuo je Jandroković. U prizemlju, na samom ulazu, nalazit će se tako kontrola koju će morati proći svi koji ulaze u zgradu, a uređeno je ondje i nekoliko dvorana u koje će se smjestiti dio klubova zastupnika.
– Veličina dvorana određena je brojem zastupnika. Težili smo tome da pokušamo biti što pravedniji i u glavnoj zgradi bit će smješteno šest najvećih klubova, a to su HDZ, SDP, Most, Možemo!, Domovinski pokret i Klub zastupnika nacionalnih manjina – dodaje Jandroković. Sam objekt, kažu, nije pretrpio značajne izmjene već su izvođeni radovi elektroinstalaterski radovi, osvježena je bijela boja na zidovima, no neke je veće prostore ipak valjalo pregraditi. Najveći su se zahvati pak izvodili na prvom katu gdje se nekadašnja kinodvorana morala preurediti u centralno mjesto novouređenog objekta, odnosno u dvoranu u kojoj će se, prema procjenama iduće tri godine, odvijati sjednice Hrvatskog sabora. Fotelje namjene članovima Vlade smještene su tako na svojevrsnoj pozornici, na kojoj se nalazi i veliki ekran na kojemu će se pratiti tijek sjednice. Dva velika ekrana smještena su i iznad pozornice, a oni će pak služiti zastupnicima koji će biti pozicionirani na stepeničastom gledalištu.
– Sabornica je skoro gotova, treba još samo srediti rasvjetu. Sav je namještaj premješten iz prostora na Markovu trgu, a tijekom idućih nekoliko dana bit će opremljeni i uredi, također postojećim namještajem, u čijem nam premještanju pomažu i jake snage Hrvatske vojske, na čemu sam im iznimno zahvalan – kazao je Jandroković.Odmah do sabornice, u koju će se ulaziti s drugog kata, nalazi se i još jedna velika dvorana koja će, kažu, pregraditi te će tako dobiti tri manje koje će služiti za sastanke odbora. A na prvom katu zastupnici će se moći i opustiti uz kavu, čaj, sok ili nešto četvrto, i to u ambijentu kafića kojemu uređenje tek predstoji. Idućih dana na rasporedu je i uređenje, točnije namještanje, prostorija na trećem katu gdje će se pak smjestiti uredi potpredsjednika Hrvatskog sabora, kao i samog predsjednika Gordana Jandrokovića. Zidovi ondje još zjape prazni, no uskoro će ih krasiti slike, među kojima su i brojni portreti bivših predsjednika države i Sabora, koje će se također premjestiti iz prostora na Markovu trgu, a dodatno će se osvježiti i biljkama te zastavama.
Zgrada Sabora nikad obnavljana
Zgradu Hrvatskog sabora, koja nosi status zaštićenog kulturnog dobra, podsjetimo, nagrizao je 'zub vremena', a dodatno su je oštetili zagrebački i petrinjski potres u ožujku i prosincu 2020. Na početak obnove čeka se već dulji niz godina, a tom su kumovale složene procedure javne nabave, poništavanja javnog natječaja, odnosno odustajanja izabranog izvođača.
Za izgled zgrade kakav danas poznajemo, a radi se o dvokatnom kompleksu na istočnoj strani Trga svetog Marka, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan. Naime, početkom 20. stoljeća postalo je jasno da Sabor i Zagrebačka županija, koju je sabor pod svoj krov primio 60-ih godina 18. stoljeća, više ne mogu 'stanovati' u istoj palači, pa je 1907. Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovu trgu te u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici pa raspisala natječaj za projekt palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila sve postojeće kuće na toj parceli. Kalda i Susan radove su završili 1911., tijekom koje je Zagrebačka županija prodala zgradu saboru. Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada sabora mješavina je oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije, a zbog čega ona danas predstavlja značajan spomenik kulture. U samostalnoj Hrvatskoj zgrada nije ozbiljnije obnavljana, radovi su se mahom svodili na zamjenu dotrajalih parketa, prozorskih okvira, bojanje zidova. Tek se nešto ozbiljnije, u ljeto 2018., radilo na trećem katu zgrade, gdje je obnovljeno 13 ureda za službenike. Manji dio saborske zgrade temeljito je obnovljen prije više od četvrt stoljeća kada je uređena sabornica, saloni na prvom i drugom katu, dio prostora u prizemlju, restoran i kafić.
