Estonija, Litva i Latvija intenzivno grade velike obrambene strukture duž svoje zajedničke granice s Rusijom i Bjelorusijom. Te strukture, takozvana baltička obrambena linija, uključuju stotine bunkera i druge obrambene mjere. One su ključni dio dogovora između ove tri zemlje, postignutog nakon ratnih zbivanja u Ukrajini.
Estonija, kako piše Business Insider, planira izgraditi 600 bunkera uz granicu s Rusijom, koja je duga 338 kilometara, što će ih koštati 65 milijuna dolara, kako je izvijestila državna radiotelevizija ERR. Ministar obrane Estonije Hanno Pevkur kaže da će obrambene strukture u mirnodopskom razdoblju uključivati bunkere, potporne točke i distribucijske linije. No, u slučaju sukoba, lokalne rezerve bit će spremne postaviti mine, protutenkovske rovove, bodljikavu žicu i betonske piramide kako bi zaustavile tenkove.
Lukas Milevski, istraživački suradnik na Institutu za istraživanje vanjske politike, nedavno je istaknuo da je izgradnja baltičke obrambene linije ogroman projekt. Dodao je da baltičke države smatraju kako ne smiju odustati od svoga teritorija, stoga moraju biti spremne odmah se suprotstaviti ruskoj invaziji, ako do nje ikada dođe.
Estonia, Latvia and Lithuania are strengthening a thousand-mile stretch of their frontiers, the most militarily exposed section of NATO’s eastern flank.
— Giorgi Revishvili (@revishvilig) February 14, 2024
The core element will be well over 1,000 concrete bunkers on the three countries’ borders with Russia, Belarus and the… pic.twitter.com/x0k5MHQ1bW
Ministarstvo obrane Estonije objavilo je crtež prototipnih bunkera koji prikazuje kako su te pravokutne građevine dizajnirane da se smjeste u T-oblikovani rov. Ulaz u bunkere je zaštićen zemljanim nasipom.
Ako vam se takve obrane čine poznatima, to je zato što su, piše Business Insider, slične onima koje je postavila Rusija duž takozvane Surovikinove linije, koja je prošlog ljeta učinkovito zaustavila planiranu ofenzivu Ukrajine. "Gradnja ove utvrđene linije sigurno će zahtijevati vrijeme i resurse, ali njezina učinkovitost vidljiva je iz iskustva u ratu u Ukrajini, gdje vojska nije mogla probiti prepreke i osvojiti veći teritorij", rekao je Palavenis.
U utorak su estonski obavještajci upozorili da Rusija "vjerojatno očekuje mogući sukob s NATO-om u idućem desetljeću", izvijestio je ERR. Vrhovni dužnosnici u tim zemljama već su duže izražavali zabrinutost zbog sve veće agresivnosti Rusije te su pokazali sve veću spremnost da samostalno djeluju u jačanju obrane protiv ove prijetnje.
Novi sporazum triju zemalja dolazi u vrijeme neizvjesnosti oko buduće podrške Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a Ukrajini. Vjerojatni republikanski predsjednički kandidat, bivši predsjednik Donald Trump, nedavno je izjavio da bi poticao Rusiju da radi "što god žele" NATO članicama koje ne troše dovoljno na obranu. U srijedu je, pak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pohvalio "neviđeni porast" u troškovima članica, pri čemu 18 od 31 člana ispunjava prag od izdvajanja 2% BDP-a na obranu.
