Nova erupcija vulkana na Islandu ponovno je aktivirala interes javnosti za te prirodne pojave, iako je sadašnja erupcija daleko od neke veće opasnosti čak i za sam Island, a kamoli za druge dijelove Europe. Prof. dr. sc. Dražena Balena, redovitog profesora u trajnom zvanju na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, pitali smo koliko su zapravo vulkani opasni za ovo područje i za Europu, te ima li u blizini potencijala za opasnu erupciju.
Kada bi do erupcije poput one na Islandu došlo u Italiji, najveći bi problem imali mediteranski gradovi s uskim uličicama u neposrednoj blizini Vezuva. "Od same panike bi već stradalo puno ljudi. Tsunami bi bio jedan od posljedica takvog vulkanizma, ali Jadransko more je preusko da se razvije val koji bi bio tako visok da bi pomeo hrvatsku obalu. Definitivno bismo dobili nekakav, ovisno o vjetrovima, udar vulkanske prašine, što svakom slučaju ne bi bilo ugodno" komentirao je profesor.
Najgora posljedica erupcija, poput onakvih kakve se događaju na Islandu, zapravo je pepeo zasićen kemijskim elementima, naročito fluorom. Nakon jedne erupcije Eyjafjallajökull, fluor je zagadio pašnjake što je bilo kobno za ovce. Uslijedilo je razdoblje gladi, a stočari su izgubili 50 posto stočnog fonda. "Piroklastični materijal iz Italije bio bi prilično nezgodan i neugodan za naše područje" smatra Balen.
Ipak, u Hrvatskoj već dulji niz tisućljeća nema razloga za zabrinutost što se tiče vulkana. "Imamo prvi geološki spomenik prirode, pokraj Voćina, zove se Rupnica. To je vulkanski fenomen. Riječ je stupastom lučenju koje je izravan dokaz da je znatnog vulkanizma bilo. Postoji i jedan maksimum koji se pojavio s evolucijom panonskog bazena u razdoblju miocena prije 16 milijuna godina kada je izbačeno puno piroklastičnog materijala, odnosno praha i pepela. No, većina tog materijala bilo je donedavno prilično pogrešno klasificirano" kazao je.
Dugo se mislilo kako se radi o drugačijim stijenama, no danas znamo da se radi o vulkanskom materijalu koji se rasprostire na širokom području. "Dio tog materijala dolazi iz Mađarske gdje imaju hrpu tih ugaslih vulkana te koji je prevalio preko 300 kilometara na različite načine od izvora. I dio Kalnika je takav. I na jugu u sinjskom bazenu je dio takvog materijala, ali i materijale i iz Italije, imamo kombinirane izvore" rekao je Balen, pojasnivši kako materijal koji vulkan izbaci erupcijom nije ograničen na lokalno područje.
