Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u srijedu u Bruxellesu da želi dati doprinos budućem hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, a ne taj posao u cijelosti prepustiti vladi.
Iz hrvatskog ustava proizlazi da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju predsjednik Republike i Vlada RH, kazala je Grabar-Kitarović.
"Ja primarno ostavljam predsjedniku vlade sav posao oko Europske unije zato što je većim dijelom riječ o problematici u koju je on dnevno uključen, ali doista želim dati svoj doprinos posebno u kreiranju predsjedanja jer je riječ o zajedničkim ovlastima, posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih pitanja vanjske politike. Vjerujem da ćemo tu naići na suradnju. Vlada ima kapacitete i znanja da primarno vodi taj proces u smislu tehničkih detalja i politika, u to se neću miješati i to ću poštovati", izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.
Grabar-Kitarović u srijedu je započela dvodnevni posjet Bruxellesu u okviru kojeg će se još sastati s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom i glavnim tajnikom NATO-a Jensoom Stoltenbergom.
Predsjednica je istaknula da je s Tuskom razgovarala o prioritetima EU-a, pripremama za hrvatsko predsjedanje u prvoj polovici 2020.
Smatra kako je iznimno važno da i u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a Hrvatska zadrži istu razinu financiranja, posebice u pogledu kohezijske i poljoprivredne politike. Kazala je i kako ne bi trebalo doći do povećanja nacionalnog sufinanciranja projekata, kako je to predložila Komisija.
Komisija je predložila da se poveća udio nacionalnog sufinanciranja projekata iz kohezijske politike s 15 na 30 posto.
"Ne bi trebalo doći do povećanja participacije. Kao što znamo u Hrvatskoj već sada imamo problema s realizacijom projekata zbog novca koji ne mogu osigurati posebno jedinice lokalne i područne samouprave", rekla je predsjednica.
U razgovoru s Tuskom je izrazila zabrinutost zbog novih migracijskih trendova i otvaranja novih ruta u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu. Istaknula je kako ne bi bilo pošteno oslanjati se samo na države članice na vanjskim granicama EU-a, nego da u tome trebaju svi solidarno sudjelovati.
Bilo je riječi i o Bosni i Hercegovini. Predsjednica je rekla da je izrazila žaljenje što nije došlo do pomaka u pogledu promjene izbornog zakonodavstva u toj zemlji kako bi se ono uskladilo s presudom ustavnog suda i međunarodnih sudova.
Pozdravila je dogovor između Atene i Skoplja o imenu Makedonije i izrazila nadu da će ta zemlja zajedno s Albanijom uskoro moći započeti pristupne pregovore s EU-om.
Rekla je da treba riješiti sva pitanja sa susjedima, uključujući i sa Srbijom, što je moguće prije i paralelno s procesom europskih integracija. Svako eventualno uplitanje europskih institucija u granični spor sa Slovenijom bilo bi kontraproduktivno jer je to bilateralno pitanje, naglasila je Grabar-Kitarović.
Na pitanje je li s Tuskom razgovarala o nogometu i o mogućem odlasku na Svjetsko prvenstvo u nogometu, predsjednica je rekla da o tome nije bilo riječi, ali kaže da ne treba miješati sport i politiku.
U Europskom parlamentu dio zastupnika je predložio da čelnici država članica ne bi zbog sankcija trebali ići u Rusiju tijekom SP-a.
"Nismo o tome uopće razgovarali. Nogomet je najvažnija sporedna stvar na svijetu, a mi smo razgovarali o primarnim stvarima. Mislim da sport zbližava ljude i da političke i druge podjele ne bi trebalo prelijevati u sport, pogotovo zato jer mislim da hrvatska vrsta očekuje da će je doći u jednom trenutku podržati i to ću učiniti svim srcem, ali ne u prvom krugu jer ne stignem zbog poslovnih obveza", rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.
Kazala i kako se nada da će nagodba o Agrokoru uspjeti i da s premijerom još nije razgovarala o svom prijedlogu demografskih mjera, za koje je Plenković rekao da ih još nije stigao pročitati.
"Nismo razgovarali o demografskim mjerama. Dogovorili smo se čuti ovih dana i vidjeti i naravno, ostavit ću mu vremena da to prouči jer to nije ni tako mali dokument, pogotovo zato što se ne odnosi samo na mjere populacijske politike nego i na gospodarske, socijalne i druge mjere, koje čine jedan paket koji treba primjenjivati kao dio nekakve sveobuhvatne strategije, koja će imati svoj akcijski plan", rekla je.
