U sljedećoj superizbornoj godini birači u Hrvatskoj u tri će navrata na birališta, a hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini uz to će birati i na lokalnim izborima, piše Večernji list BiH.
I dok se u Bosni i Hercegovini datum već može odrediti s obzirom na to da se radi o prvoj nedjelji u listopadu, dotle se u Hrvatskoj još uvijek čekaju datumi, iako su potencijalni datumi već uokvireni u svibanj, lipanj i prosinac. Najprije bi trebali uslijediti najvažniji izbori - za Hrvatski sabor, a zatim za Europski parlament te u konačnici i izbori potkraj sljedeće godine na kojima će se odrediti tko će biti hrvatski predsjednik. Raspusti li se Sabor u vrijeme Uskrsa, primjerice na Veliki petak, 29. ožujka, predsjednik države, po slovu zakona, ima četiri datuma za raspisivanje izbora: 5., 12., 19. ili 26. svibnja.
Dijaspora bez "utjecaja"
U Hrvatskoj se već gotovo unaprijed može odrediti i poredak stranaka s približnim omjerima popularnosti, no unatoč tome što HDZ tamo ima golemu prednost pred svim drugim političkim strankama, jedino je pitanje zapravo hoće li imati dovoljan koalicijski kapacitet kako bi skupio 76 ruku, što je natpolovična većina dovoljna za izbor nove hrvatske Vlade. U tome će kontekstu biti jako značajan svaki mandat, pa tako i izabranih zastupnika iz 11. izborne jedinice, koja uključuje i hrvatske birače u Bosni i Hercegovini. Upravo su u dijaspori ključni glasovi birača koji dolaze iz BiH jer oni dominantno odlučuju tko će sljedeće četiri godine sjediti u Hrvatskom saboru. Do sada nikada njihove ruke nisu bile presudne da se uspostave uglavnom HDZ-ove, a u dva navrata i vlade predvođene SDP-om. U jednome navratu za Hrvate u BiH taj je zaokret, a napose izbor predsjednika Stipe Mesića, bio poguban jer je tada Zagreb jednostavno okrenuo leđa i dopustio majorizaciju sunarodnjaka te njihovo izborno, a poslije i političko maltretiranje nametanjem vlada koje su, u biti, bile antihrvatske. Stvari su djelomično evoluirale promjenom na čelu Hrvatske, bilo da je u pitanju premijer ili predsjednik države koji suštinski hrvatsko pitanje u BiH i položaj Hrvata postavljaju kao strateško nacionalno pitanje Republike Hrvatske. Već sada je poznato kako će najmanje tri liste za Hrvatski sabor tražiti glasove Hrvata u Bosni i Hercegovini, odnosno ostaloj dijaspori, te imaju najviše izgleda doći do mandata. To je, očekivano, HDZ-ova lista koju zajednički "blagoslivljaju"' zagrebački i mostarski HDZ, odnosno predsjednici Andrej Plenković i Dragan Čović. Do sada ni u naznakama nema tko bi mogao predvoditi njihovu listu, a do sada vodeću poziciju imao je predstavnik "dijaspore" kojega predloži HDZ Hrvatske, a sljedeće pozicije idu HDZ-u Bosne i Hercegovine, odnosno njihovim dužnosnicima.
Podjela pomogla HDZ-u
Zahvaljujući dobrom izbornom rezultatu, ali i podjeli između drugih lista na izborima za Sabor 2020., HDZ je dobio sva tri mandata iz 11. izborne jedinice. Naime, HDZ je u BiH ostvario 71,57% potpore, odnosno 15.517 glasova, druga je bila Neovisna lista – Željko Glasnović s udjelom od 14,25%, tj. 3091 glas, a treće mjesto pripalo je Mostu s 2592 glasa, odnosno 11,95 posto. Svoju zajedničku listu za predstojeće izbore, kako se doznaje, imat će i najznačajnija "oporba" kod Hrvata u BiH - HDZ 1990. i Hrvatski nacionalni pomak koji bi, prema dostupnim informacijama, trebali imati jednu listu za izbore. Spominje se kako bi trebali ići s Domovinskim pokretom, kojemu je na čelu gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Listu će, posve izvjesno, za 11. izbornu listu imati i Most, koji će sa sestrinskom Hrvatskom republikanskom strankom pokušati doći do jednoga mandata iz 11. izborne jedinice. Spominjalo se i kako bi se general Ljubo Ćesić Rojs mogao naći na čelu posebne liste ili pak kao dio neke od grupacija koje pretendiraju na mjesto u Hrvatskome saboru za mandat 2024. - 2028. godine.
