NJEMAČKI IZBORI

I demokršćani, ali i Zeleni žele izbore čim prije, Scholz bi još kupovao vrijeme

Foto: LIESA JOHANNSSEN/REUTERS
1/5
11.11.2024.
u 15:50

Konačni raspad vladajuće njemačke koalicije čeka se već dvije godine. Opcija je u ovoj situaciji, kažu njemački pravni stručnjaci, da se donese privremeni proračun pa bi država do formiranja nove vlade i donošenja novog proračuna mogla većim dijelom normalno funkcionirati

U Njemačkoj CDU požuruje Olafa Scholza da se što prije raspišu prijevremeni izbori nakon raspada Semafor koalicije. SPD-ov kancelar pokušava dobiti na vremenu i ishoditi svoj planirani datum izbora. Najprije bi glasanje u Bundestagu o povjerenju njemu i njegovoj vladi bez FDP-a bilo 15. siječnja, da bi onda, jer se očekuje da ishod bude negativan, izbori bili najkasnije do kraja ožujka. To Scholz opravdava potrebu donošenja nekih, po njemu važnih zakona poput onoga o alimentaciji, upisu i korištenju jaslica i Deutschlandticketu, nacionalnoj željezničkoj karti. Friedrich Merz, šef CDU-a, o tome ne želi ni čuti te je odbio drugi sastanak sa Scholzom za koji njemački mediji pišu da je završio u dubokom neslaganju. Nema, izgleda, ništa od Scholzove ideje 'prvo zakoni pa onda izbori'. Scholz je u nedjelju izjavio da bi ipak prihvatio da se prije Božića glasa o povjerenju njegovoj vladi, što je ipak tek nekih tri tjedna ranije.

– O tome možemo razgovarati čim Olaf Scholz zatraži glasanje o povjerenju u njemačkom Bundestagu – rekao je Merz u intervjuu za Stern o početnom Scholzovom prijedlogu. Merz je u istom intervjuu odbio i bilo kakvu pomoć liberalima koje već neko vrijeme trese interna kriza. – FDP je naš politički konkurent, kao i svi drugi u političkom sustavu. Nemamo im što dati, isključivo je posao Christiana Lindnera da stabilizira stranku – poručio je putem tog medija Merz šefu liberala. Još jedan udarac Scholzovoj ideji došao je s možda neočekivane strane, a to je drugi član Semafor koalicije, Zeleni. Njihov čelnik Omid Nouripour izjavio je kako nema nikakvih problema oko ranijih izbora. Čelnika Zelene stranke u odlasku Omida Nouripoura ne zabrinjava raniji datum izbora.

– Mi Zeleni bismo lako mogli živjeti s ranijim datumom. Odradili smo svoj posao i spremni smo na sve – kazao je za njemački medij Bild am Sonntag. Ono što zabrinjava njemačke analitičare u tamošnjim medijima jest činjenica da će ova vlada pasti na budžetu. Nije došlo do dogovora Scholza i Lindnera koji je bio ministar financija, FDP je izašao iz koalicije, vjerojatni su novi izbori, no pitanje budžeta nije riješeno. Zbog toga ne može, doduše, doći do blokade administracije kao što je to moguće u Sjedinjenim Državama, no dalje prolongiranje može značiti i obustavu, primjerice, investicija. Lindner je i smijenjen zbog izlaska u javnost njegovih prijedloga oko budžeta i gospodarstva prije nego što ih je i raspravio s Olafom Scholzom. Mala je utjeha što prema anketi koju je objavio Focus birači ponajmanje krive SPD za raspad koalicije. Po toj anketi najviše krivnje snosi FDP, a onda Zeleni, SPD mnogo manje, ali nisu sasvim sigurno bez grijeha. Naprosto, konačni raspad vladajuće njemačke koalicije čeka se već dvije godine. Opcija je u ovoj situaciji, kažu njemački pravni stručnjaci, da se donese privremeni proračun pa bi država do formiranja nove vlade i donošenja novog proračuna mogla većim dijelom normalno funkcionirati.

Zapravo se ta situacija već dogodila početkom godine, kada Ustavni sud nije dozvolio preraspodjelu novca prikupljenog zaduženjem zbog pandemije u troškove energetske tranzicije, odnosno borbe protiv klimatskih promjena, što je bio jedan od programskih osnova Semafor koalicije sa svojim najvećim zastupateljima, Zelenima. I tada je na snagu stupio privremeni proračun. Kada smo već kod klimatskih promjena i energetike, i u CDU-u to smatraju najvažnijim pitanjima. A zanimljivo je kako njihovi stavovi nisu toliko daleko od SPD-ovih, a jako su daleko od onih FDP-a. To će i predstaviti na najavljenoj sutrašnjoj konferenciji o energetici. No ipak s odmakom, a to je da u stranci još nisu sasvim na miru s odlukama o gašenju nuklearnih elektrana. Iako je Friedrich Merz rekao kako je to pitanje riješeno, parlamentarna je skupina kršćanskih demokrata ipak sklonija preispitivanju te odluke odnosno provjeri bi li ponovno pokretanje nuklearki bilo gospodarski opravdano i tehnološki izvedivo. Nadležno ministarstvo tvrdi da je takvo nešto nemoguće, no u koaliciji CDU/CSU ne misle svi tako.

Također, u svojem dokumentu o energetskoj tranziciji kažu da se od nuklearne energije zapravo ne odustaje, već se podupire "istraživanje i razvoj nuklearnih elektrana četvrte i pete generacije kao i SMR (mali modularni reaktor)" i sudjeluje u "europskim partnerstvima i međunarodnim inicijativama", kaže se. CDU ima i cilj za nuklearnu fuziju: – Prvi fuzijski reaktor na svijetu koji će biti spojen na mrežu trebao bi biti u Njemačkoj, kažu. Cilj je tog razmišljanja jasan, to se u javnosti čulo i prije, a to je da se energetsku tranziciju učini što jeftinijom. Nemaju pri tome baš puno ideja, osim da se ubuduće dalekovode nastoji polagati ispod zemlje, a smanji izgradnja vjetroelektrana na otvorenom moru. Neke mjere koje predlažu čak su i skuplje, poput širenja infrastrukture za vodik. Sve to je ipak dalje od Lindnerovih ideja, koji je želio praktički dokinuti financiranje klimatski prihvatljivih tehnologija. Demokršćanska koalicija to bi nastavila i zadržala cilj postizanja klimatske neutralnosti do sredine stoljeća. Žele ispraviti "krivi put" Semafora, ali "ne i klimatski cilj", rekao je potpredsjednik Kršćansko-demokratske unije Andreas Jung. – Zaštita klime ostaje hitna, ali se definitivno mora kombinirati sa snažnim gospodarstvom i društvenim prihvaćanjem, kazao je.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije