Državno izborno povjerenstvo objavilo je da će se izbori za novi saziv Sabora ponoviti na dva biračka mjesta u Hrvatskoj i to u općinama Sračinec u Varaždinskoj županiji i Markušica u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dakle u 3. i 5. izbornoj jedinici, jer je, navode iz Državnog povjerenstva, tamo došlo do nepravilnosti. Naime, članovi Državnog izbornog povjerenstva nakon prebrojavanja glasačkih lista poslije zatvaranja birališta u glasačkim kutijama pronašli su višak glasačkih listića. Izbori su na tim mjestima poništeni te će biti ponovno održani. S obzirom na to da je riječ o manjem broju birača koji na tim mjestima izlaze na izbore i imaju pravo glasa, ishod rezultata glasanja na tim ponovljenim izborima u nedjelju ne mogu utjecati na izborni ishod koji je svima poznat. No s obzirom na to da se na nekim mjestima izbori ponavljaju, znači da postupak glasanja za izbor članova novog saziva Sabora još nije formalno gotov niti su rezultati službeni. Ponavljanje glasanja utječe na datum kada će izborni rezultati postati konačni i službeni i kada će početi teći rok za sazivanje Sabora na prvo zasjedanje.
Zato bi, kako pojašnjavaju u Državnom izbornom povjerenstvu, zbog rokova za prigovore i žalbe izborni rezultati mogli biti konačni najranije u četvrtak 25. travnja, a najkasnije u utorak 30. travnja. Tada će predsjednik DIP-a Radovan Dobronić te konačne, službene rezultate izbora uručiti predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću koji saziva Sabor na prvo zasjedanje i to u roku ne duljem od 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno konačnih izbornih rezultata. Dakle, prvo bi zasjedanje Sabora, do kojega bi se stranke morale dogovoriti oko formiranja buduće Vlade, moglo biti u drugoj polovici svibnja.
Do tada stranke i koalicije koje su sudjelovale na izborima 17. travnja i ostvarile određene izborne rezultate imaju vremena okupiti većinu od najmanje 76 zastupnika, koliko ih je potrebno da se izabere predsjednik Sabora, a time konstituira i novi saziv hrvatskog parlamenta. Što će se do tada dogoditi, tko će uspjeti okupiti većinu i tko će biti predloženi mandatari nove Vlade, ostaje vidjeti. Pregovori intenzivno traju, potvrdili su iz HDZ-a, SDP-a i Rijeka pravde, ali i iz Domovinskog pokreta, Mosta, Možemo! te stranaka koje su osvojile po dva ili mandat i nacionalnih manjina koje su također važne u formiranju buduće Vlade.
U brojnim anketama građani smatraju da je vrlo realno da se nova Vlada neće uspjeti sastaviti na temelju aktualnih izbornih rezultata te smatraju da nam prijete i novi izbori. Odluka Ustavnog suda da aktualni predsjednik Hrvatske ne može biti mandatar koalicije Rijeke pravde i SDP-a, od čega oni ne odustaju, dodatno je nekima zakomplicirala situaciju. Tim prije što je, primjerice, IDS s dva glasa odlučan podržati lijevu Vladu, ali u IDS-u smatraju da je odluka Ustavnog suda obvezujuća i poštuju je. No opciju da se Sabor ne konstituira na prvoj sjednici, već smo imali.
Hrvatska je, naime, 2015. svjedočila neuspješnom pokušaju konstituiranja novog Sabora, nakon izbora na kojima je relativnu pobjedu s 59 osvojenih mandata, odnijela HDZ-ova Domoljubna koalicija predvođena Tomislavom Karamarkom. Tri mandata manje imala je SDP-ova koalicija Hrvatska raste koju je vodio Zoran Milanović, a poželjan partner svima tada je bio Most NL, nova politička opcija s 19 zastupnika. Novi je Sabor konstituiran tek u drugom pokušaju.
