I dok su oči svijeta uperene prema Ukrajini, sve je napetija situacija i u Aziji, što se jasno može vidjeti i po Japanu. Naime, Japan je nazvao Kinu svojim 'najvećim sigurnosnim izazovom' i najavili su rapidno povećanje vojnog proračuna, koji uključuje čak i projektile koji mogu pogoditi mete u i drugim zemljama. Taj potez pokazuje odmak od pacifističke politike koju je službeni Tokio imao još od Drugog svjetskog rata.
Japan je u petak objavio dugoočekivanu vojnu strategiju za iduće desetljeće u kojoj stoji da će potrošiti oko 2 posto svojeg BDP-a na obranu, što je znatni porast s obzirom na to da je ta azijska velesila do sad trošila na to 1 posto svojeg BDP-a. Ukoliko se gleda trenutni BDP Japana, to znači da bi godišnja potrošnja na obranu bila oko 80 milijardi dolara, zbog čega bi Japan prema potrošnji na svoj vojni proračun bio treći na svijetu, iza SAD-a i Kine, piše The Wall Street Journal.
Oko 3,7 milijardi dolara u sljedećih pet godina planirano je za kupnju raketnih sustava, koji uključuju i američke projektile Tomahawk, koji bi Japanu dali mogućnost da gađa strane vojne objekte ako se napad čini neizbježnim.
"Nova strategija označava veliku transformaciju naše poslijeratne sigurnosne politike", rekao je premijer Fumio Kishida na konferenciji za novinare. U strategiji se navodi da će raketni sustavi i ostali vojni planovi služiti kao upozorenje potencijalnim agresorima poput Kine, Sjeverne Koreje i Rusije te da bi cijena napada na Japan bila preskupa za njih.
Američki državni tajnik Antony Blinken pozdravio je novu japansku strategiju i rekao da će ona "preoblikovati sposobnost našeg saveza da promiče mir i štiti poredak temeljen na pravilima u indopacifičkoj regiji i diljem svijeta".
Promjena stava javnog mnijenja
Ruska invazija na Ukrajinu kao i ubrzano jačanje vojnih kapaciteta Kine u posljednjih nekoliko godina doveli su do promjene javnog mnijenja u Japanu, gdje mnoge brine povratak u militarističku prošlost. Ankete pokazuju kako većina Japanaca sada podržava povećanje vojne potrošnje. Kishida je u svojeg govoru upozorio da bi "današnja Ukrajina mogla biti sutrašnja Azija", odražavajući zabrinutost zbog mogućnosti da Kina pokuša silom zauzeti Tajvan.
Zabrinutost službenog Tokija pojačane su nedavnim kineskim vojnim vježbama u blizini Tajvana nakon što ga je u kolovozu posjetila predsjednica američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi. Kina je tada lansirala pet projektila koji su pali unutar japanske ekonomske zone. Strategija objavljena u petak odbacuje uobičajenu suzdržanost Japana prema Kini, te uključuje dugačak popis pritužbi na ponašanje službenog Pekinga, uključujući bliske veze koje imaju s Rusijom i upade u blizini otoka koji je pod japanskom kontrolom.
Nakon rasprave u redovima vladajuće stranke o tome treba li Kinu nazvati prijetnjom, japanska Vlada je opisala Kinu "najveći strateški izazov, za razliku od svega što smo vidjeli prije". Rječnik koji je koristio Japan u strategiji odražava se i u nedavno objavljenoj obrambenoj strategiji Washingtona, piše The Wall Street Journal. Što se tiče reakcije s druge strane, Peking je osudio vojnu strategiju Japana kao opasan korak koji bi, kako navode, mogao naveo azijske države da dovedu u pitanje predanost Tokija miru.
"Japanska strana zanemaruje činjenice, odstupa od svoje predanosti kinesko-japanskim odnosima i neutemeljeno diskreditira Kinu", rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin i dodao: "Naglašavati 'kinesku prijetnju' kako bi se pronašao izgovor za vojno jačanje osuđeno je na propast."
