Dizajn vozila Verne, Rimčeva robotaksija, otkriven je u prostorima Rimac Kampusa u Kerestincu. Predstavljen je i koncept nove usluge. Događaju koji je dijelom skinuo veo tajne s projekta teškog više od 535 milijuna eura, od čega je oko 180 milijuna iz EU fondova, nazočili su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
No, dizajn je najprije pokazan samo na velikom ekranu, jer automobil na poziv upućen preko aplikacije nije htio izići na pozornicu. Kasnije je Mate Rimac kazao da je došlo do problema s kočnicom, ali da to ne vidi kao problem. Marko Pejković, glavni izvršni direktor Vernea, rekao je da je auto još u fazi razvoja te da se u tim fazama ovakve stvari događaju.
Tvornica u Lučkom
– Ima još stvari koje moramo popraviti, ali za ovu fazu, dvije godine prije nego što krećemo van, ovo je odlično – rekao je M. Pejković. Otkrio je da će tvornica u kojoj će se proizvoditi Verne autonomni automobili biti u Lučkom. Proizvodna hala trebala bi biti izgrađena do listopada iduće godine, a u trećem kvartalu 2026. trebala bi biti spremna proizvoditi vozila, koja će se isporučivati diljem svijeta.
– Za dva dana navršit će se godina dana od potpisivanja ugovora za dodjelu 180 milijuna eura bespovratnih sredstava za ovaj projekt. Mi ćemo biti među pionirima po zakonodavnom okviru, cijela Vlada i Ministarstvo prometa i unutarnjih poslova rade na tome da ovaj projekt zaživi. Vlada je imala povjerenje u projekt, podržala ga je od samog početka. Rimac je nailazio na brojne prepreke na svom poslovnom putu, to je sudbina mnogih inovatora. Verne je vrhunac moderne tehnologije, vozilo budućnosti – rekao je premijer Andrej Plenković.
M. Pejković je, pak, pojasnio da se trenutačno u autu radi integracija kontrolnog sustava sa sustavom autonomne vožnje. Potom će s gradom dogovoriti kako će testirati vozila: prvo na poligonima, pa u pojedinim dijelovima grada. Tek će onda autonomna vozila ići na ceste. Pejković je dodao kako im nije cilj kanibalizirati javni prijevoz, već je ideja iz prosječne obitelji maknuti drugi i treći automobil. Umjesto da njih kupuju, ljudi bi se trebali odlučiti voziti robotaksijem. Vožnja robotaksijem cjenovno bi trebala biti slična onoj u običnom taksiju, a kasnije i jeftinija. Dok su pojašnjavali detalje projekta, tim je pokušavao osposobiti Verne da iziđe na pozornicu. No, naposljetku se automobil okupljenima ipak pokazao stojeći na mjestu. Zove se jednako kao i tvrtka, donedavno Project 3 Mobility, a nazvana po piscu Julesu Verneu. Osnivači tvrtke – Mate Rimac, Marko Pejković i Adriano Mudri – kazali su da je električni Verne izrađen na novoj platformi koja je potpuno prilagođena autonomnom načinu vožnje, dizajniran kako bi bio što sigurniji i udobniji. U njemu nema ni volana ni papučica. Ima samo dva sjedala.
– Podaci pokazuju da u 9 od 10 sati vozilo koriste jedna ili dvije osobe. U unutrašnjosti kompaktnog Verne vozila ima više prostora nego u Rolls-Royceu – kazao je Adriano Mudri, glavni direktor dizajna u Verneu.
Novi ekosustav urbane autonomne mobilnosti, pojašnjavaju iz Vernea, temelji se na već spomenutom električnom vozilu, na softverskoj platformi koju Verne razvija, a sastoji se od aplikacije za naručivanje vožnje te platforme za upravljanje cijelom uslugom, i na infrastrukturi. Infrastruktura bi trebala postojati u svakom gradu u kojem će Verne biti dostupan, a radi se o mjestu gdje će se vozila svakodnevno pregledavati, čistiti i puniti. Prva Verne usluga, najavljeno je, bit će pokrenuta 2026. u Zagrebu. Zagreb bi time trebao biti prvi europski grad s takvom uslugom. Već su potpisani ugovori s 11 europskih gradova, u pregovorima su s njih još 30. Sve to lijepo zvuči, no kostur svega i dalje čekamo – zakonodavni okvir, nekoga tko bi propisao kako programirati ta vozila i kako postupiti kad se dogodi nepredviđena situacija.
– Zakonodavstvo treba temeljito prilagoditi. Radna skupina radi na tome, kao dobra špranca može nam poslužiti Njemačka – rekao nam je Krunoslav Ormuž s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Ni spomenuta Njemačka na cestama još nema autonomne automobile, osim u testnim fazama, ali dosta su dobro, kaže K. Ormuž, postavili pravni okvir, uz napomenu da isti fizikalni limiti vrijede za autonomne i za klasične aute, pa se nesreće nekad ne mogu izbjeći. Tko će biti odgovoran za prometnu nesreću? I tko će i kako osigurati te aute?
Zbunjuju ih neke prometne situacije
Njemačka, kako doznajemo, ide prema tome da su za prometnu nesreću odgovorne dvije osobe: predsjednik uprave tvrtke koja je operater tih automobila i predsjednik uprave tvrtke koja ih proizvodi. To su mogući smjerovi za koje stručnjaci ističu da bi i Hrvatskoj trebali poslužiti kao nit vodilja. Među ostalim i zato što ti automobili – barem ako je suditi po onim autonomnim vozilima koja su u testnim fazama diljem svijeta, drugih proizvođača – imaju određena ograničenja, zbunjuju ih pojedine prometne situacije.
– Moramo podesiti zakonodavstvo. To je živi organizam koji će trebati s vremenom prilagođavati. Treba podesiti niz pravilnika i zakona. Ne govorimo tu samo o Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, već i o Zakonu o osiguranju, Pravilniku o tehničkim pregledima, Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama... Budućnost je stigla, ali je primjena te budućnosti još daleko. Put do apsolutne primjene autonomnih vozila još je dug, i u smislu vremena i u smislu novca. Teško je reći hoće li ti auti na cestama biti 2026. godine. Tek treba vidjeti koji će biti realni zahtjevi tih vozila. Danas imamo situaciju na koju smo se prilagođavali posljednjih sto godina, intenzivno posljednjih 40. Teško da ćemo se sad u roku dvije godine priviknuti na nešto posve novo – zaključio je Krunoslav Ormuž, ne sporeći da je bez obzira na sva ta pitanja dobra stvar što se ovakav projekt razvija u Hrvatskoj.
