Rat u Ukrajini, osim što svakodnevno donosi nove ljudske žrtve i izaziva ekonomsku štetu enormnih razmjera, nepovratno je promijenio i lice Europe koja više nikad neće biti ista. Ruska agresija dovela je do toga da se Europska unija morala okrenuti drugim izvorima energenata, što je posebno pogodilo Njemačku ovisnu o ruskom plinu. Unatoč početnom nesnalaženju, lutanju i soliranju, zemlje članice su uspjele otresti sa sebe ovisnost o ruskom plinu i nafti, uz pojedinačne izuzetke. Velike se promjene događaju i na geopolitičkom planu. Ono što je do prije godinu dana bilo nezamislivo, sad se događa – poslovično neutralna Švedska i Finska žele u NATO. Države pojačavaju vojne proračune, rade se analize kako će se rat odraziti na druge države, ne samo na Ukrajinu i Rusiju, i kolika je opasnost da se on proširi. Europska unija sastavljena od 27 država građena je s temeljnom idejom širenja mira diljem kontinenta, s porukom da su ekonomska razmjena, trgovina i međuovisnost najbolje jamstvo protiv rata, piše New York Times.
- Mnogi od nas počeli su mir uzimati zdravo za gotovo - rekao je finski predsjednik Sauli Niinisto na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Rat u Ukrajini transformirao je Europu dublje nego bilo koji događaj od kraja Hladnog rata 1989. godine, mirovni mentalitet, najakutniji u Njemačkoj, ustupio je mjesto svijesti da je vojna moć nužna za sigurnosne i strateške ciljeve, navodi NYT, a slobodu Ukrajine mnoge europske države smatraju sinonimom svoje vlastite. - Europski političari nisu razmišljali o čvrstoj sili kao instrumentu u vanjskoj politici ili geopolitičkim poslovima. Pa, sad su prošli ubrzani tečaj - smatra Rem Korteweg, nizozemski stručnjak za obranu. Nestala je, piše NYT, rasprava o veličini rajčica ili obliku banana prihvatljivom u Europi, već bjesni rasprava o tome koje tenkove i moguće borbene zrakoplove poslati Kijevu. Europska unija je Ukrajini osigurala oko 3,8 milijardi dolara vojne pomoći, a sveukupno obećale su više od 50 milijardi dolara u različitim oblicima pomoći. Uvele su deset rundi sankcija i prihvatile oko osam milijuna ukrajinskih izbjeglica, koliko cijela Austrija ima stanovnika.
Njemački kancelar Olaf Scholz upotrijebio je izraz "Zeitenwende" za epohalnu prekretnica. - Rat je vratio Europljane na osnove, na pitanja rata i mira i naših vrijednosti. Pita nas tko smo mi kao Europljani? - izjavio je François Delattre, francuski veleposlanik u Njemačkoj. Pokazalo se, uz ostalo, koliko je EU zapravo ovisna o Sjedinjenim Državama, bez kojih se Ukrajina ne bi mogla oduprijeti Putinu. Rat je Europu potaknuo na razmišljanje kako se transformirati iz mirovne sile u mišićavog geopolitičkog protagonista, zaključuje NYT. Analitičari napominju da Putinu odgovara da se rat zamrzne jer djelomično okupirana i nefunkcionalna Ukrajina ne može napredovati prema Europi. Pojavila su se i pitanja odnosa između Njemačke i Poljske, što će dalje izmisliti mađarski premijer Viktor Orban...
