Migrantska kriza ponovo dijeli Europu. Austrijski kancelar Sebastian Kurz oštro je poručio da njegova zemlja "neće slijediti njemački put" kada je riječ o prihvatu migranata iz izgorjelog kampa Moria na grčkom otoku Lezbosu. Njemačka je odlučila primiti 1500 migranata s Lezbosa, no Kurz, koji je poznat kao žestoki kritičar liberalne useljeničke politike njemačke kancelarke, poručuje da Europa sada ne smije popustiti, jer u protivnom riskira "ponavljanje iste pogreške kao i 2015."
'Kriva poruka migrantima'
Kurz ponavlja da je Austrija posljednjih godina primila vrlo velik broj izbjeglica, naglašavajući kako je Austrija treća zemlja u EU po broju primljenih izbjeglica, kao i zemlja koja je nakon Švedske primila najviše djece. Međutim, Kurz smatra da bi primanje izbjeglica s Lezbosa bilo pogreška jer bi poslalo krivu poruku ostalim migrantima, očekujući da će većina europskih zemalja slijediti austrijski, a ne njemački put. Kancelarka Merkel kritizirala je Kurzovo stajalište na sastanku predsjedništva svoje stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU), poručivši da austrijska pozicija u europskoj izbjegličkoj politici "nije dobra". Njemačka je koncem prošlog tjedna najavila da će primiti do 150 maloljetnih migranata iz kampa Moria, da bi vlada u Berlinu naknadno odlučila prihvatiti dodatan broj izbjeglica s grčkog otoka. Kako je precizirao njemački vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz, Njemačka će dodatno primiti točno 1553 migranta s Lezbosa, a riječ je o 408 obitelji s djecom. O tome su se dogovorili kancelarka Merkel i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer iz Kršćansko-socijalne unije (CSU), koji je u početku odbijao prijedlog o prihvaćanju većeg broja migranata s Lezbosa, iako su prihvaćanje dodatnih migranata zahtijevale i ostale parlamentarne stranke, osim populističke i protuimigrantske Alternative za Njemačku (AfD).
Tvrdo stajalište mladog austrijskog kancelara, koji će igrati važnu ulogu u Europskoj pučkoj stranci, osobito nakon povlačenja kancelarke Merkel, nailazi na potporu među istočnim članicama EU i osobito zemljama Višegradske skupine, koje s Kurzom dijele identične poglede na izbjeglički problem. Riječ je o Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj, koje se i inače protive prihvatu migranata i njihovom solidarnom raspoređivanju po članicama EU. Hrvatska se, očekivano, priklonila Njemačkoj i skupini od 10 članica EU koje su odlučile sudjelovati u relokaciji migranata nakon što je požar progutao kamp Moriju, odlučivši primiti 12 djevojčica bez roditeljske pratnje iz Grčke. Zanimljivo, u planu relokacije odlučila je sudjelovati i Slovenija, pristavši primiti četiri maloljetnika bez pratnje, unatoč radikalnoj protuimigrantskoj retorici aktualnog slovenskog premijera Janeza Janše. Kurzova nepopustljivost nailazi i na oštar otpor u Austriji, jer ovo pitanje dijeli Kurzovu koaliciju sa Zelenima. Potpredsjednik Zelenih Werner Kogler jasno poručuje da očekuje više solidarnosti od strane svoje zemlje, čiji se međunarodni ugled, kako je rekao, uvijek temeljio na čovječnosti i solidarnosti u Europi i svijetu. Više solidarnosti zahtijevaju i opozicijski socijaldemokrati i stranka Neos, inzistirajući na uključenju Austrije u preraspodjelu izbjeglica s Lezbosa, a tako misli i jedan dio austrijske javnosti. I lijeva uprava grada Beča namjeravala je primiti 100 djece s Lezbosa, ali je Kurzova vlada to spriječila.
Sljedeći tjedan novi EU plan
Njemački Bild piše kako je tvrd stav Kurza protiv prijema djece iz Morije povezan sa skorim lokalnim izborima u Beču, jer Kurz tako pokušava osigurati potporu nekadašnjih birača austrijskih slobodnjaka (FPÖ). Kancelarka Merkel, s druge strane, koristi ovo pitanje kako bi pokazala kako je svjesna ključne uloge Njemačke pri rješavanju ovog problema, osobito u svjetlu činjenice da Njemačka trenutačno predsjeda Europskom unijom, inzistirajući na europskom rješenju migrantskog problema, što vraća u fokus i samu kancelarku, koja je nezaobilazna u ovakvim kriznim situacijama. Prije pet godina, na vrhunsku izbjegličke krize, Merkel je donijela unilateralnu odluku, koja je podijelila Europu. Postojeća pravila EU tada su se urušila, a do danas su propali pokušaji europskog dogovora i donošenja novog pakta o azilu i migracijama. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen predložit će već sljedeći tjedan novi plan, no migrantska drama na Lezbosu zahtijeva hitan odgovor, što je kancelarka Merkel - kao i 2015. - prepoznala.
