Brodovi u kineskim vodama nestaju iz sustava za praćenje, stvarajući još jednu glavobolju globalnom opskrbnom lancu. Za to može biti kriva rastuća izolacija Kine od ostatka svijeta, kao i sve veće nepovjerenje u strani utjecaj.
Analitičari kažu da su počeli primjećivati pad u prometu brodova krajem listopada, dok se Kina pripremala za donošenje zakona koji reguliraju privatnost podataka. Kompanije koje se bave dostavom podataka obično mogu pratiti brodove diljem svijeta jer su opremljeni sustavom za automatsku identifikaciju ili AIS primopredajnikom, piše CNN.
Ovaj sustav omogućuje brodovima slanje informacija poput položaja, brzine, kursa i imena postajama koje se nalaze duž obale koristeći visokofrekventni radiosignal. Ako je brod izvan dometa tih stanica, informacije se mogu razmjenjivati satelitom. Ali to se ne događa u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, ključnom u globalnoj trgovini. U posljednja tri tjedna broj brodova koji šalju signale iz Kine pao je za gotovo 90 posto, prema podacima globalnog pružatelja podataka o pomorstvu VesselsValueu, piše Index.hr.
"Vidimo smanjenje zemaljskih AIS signala u Kini u cijeloj industriji", rekla je Charlotte Cook, glavna trgovinska analitičarka u VesselsValueu.
Novi kineski zakon
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati ovaj slučaj. No, analitičari misle da su pronašli krivca - kineski zakon o zaštiti osobnih podataka, koji je stupio na snagu 1. studenog. On zahtijeva da kompanije koje obrađuju podatke dobiju odobrenje kineske vlade prije nego što dopuste da osobni podaci napuste kineski teritorij. Ovo pravilo odražava strah u Pekingu da bi ti podaci mogli završiti u rukama stranih vlada.
Zakon ne spominje podatke o otpremi, ali kineski davatelji podataka možda uskraćuju informacije kao mjeru opreza, smatra Anastassis Touros, voditelj AIS mrežnog tima u Marine Trafficu, glavnom operateru informacija za praćenje brodova. "Kad god se pojavi novi zakon, postoji period u kojem svi moraju provjeriti jesu li stvari u redu."
Drugi stručnjaci iz opskrbne industrije imaju više naznaka o posljedicama zakona. Cook kaže kako su joj kolege u Kini rekli da su neki AIS transponderi početkom studenoga uklonjeni s postaja smještenih duž kineske obale, prema uputama nadležnih za nacionalnu sigurnost. Sustave kojima je dopušteno ostati morale su instalirati "kvalificirane strane".
Nisu svi podaci nestali
Nisu svi podaci nestali, sateliti se još uvijek mogu koristiti za lociranje signala s brodova. No, Touros je rekao da informacije prikupljene preko satelita nisu tako dobre kao one koje se mogu prikupiti sa zemlje kad su brodovi blizu obale. "Trebaju nam zemaljske postaje kako bismo imali bolju i kvalitetniju sliku", dodao je Touros.
Budući da se bliži Božić, gubitak informacija iz kontinentalne Kine, u kojoj je šest od 10 najprometnijih svjetskih kontejnerskih luka, mogao bi stvoriti probleme ionako problematičnoj globalnoj brodarskoj industriji. Opskrbni lanci bili su pod pritiskom ove godine jer se jako zakrčene luke bore da održe korak s brzorastućom potražnjom za robom.
Brodarske kompanije oslanjaju se na AIS podatke za predviđanje kretanja plovila, praćenje sezonskih trendova i poboljšanje učinkovitosti luka, ističe Cook iz VesselsValuea. Rekla je da bi nedostatak kineskih podataka mogao značajno utjecati na transparentnost lanca opskrbe diljem Kine. Ova zemlja jedan je od najvećih svjetskih uvoznika ugljena i željezne rude, kao i veliki izvoznik kontejnera.
"Budući da se bliži božićno razdoblje, ova će situacija imati zaista velik utjecaj na opskrbne lance i to je trenutno najvažniji element", rekao je Georgios Hatzimanolis, medijski strateg Marine Traffice. Očekuje da će gubitak brodskih podataka iz Kine iz minute u minutu imati velik utjecaj na opskrbu jer kompanije mogu izgubiti ključne informacije o vremenu pristajanja, istovara i polaska broda. Globalni lanac opskrbe već je pod velikim stresom i ne treba mu još jedan otežavajući faktor, naglašava Hatzimanolis.
Apsolutna kontrola nad informacijama
Želja Kine da zadrži apsolutnu kontrolu nad svim podacima i informacijama unutar svojih granica ne iznenađuje s obzirom na to da predsjednik Xi Jinping nastavlja potvrđivati dominaciju vladajuće Komunističke partije u svakom aspektu gospodarstva i društva. Kina se zalaže za ekonomsku samodostatnost jer se suočava s vanjskim prijetnjama, poput američkih sankcija ključnim tehnologijama. Xi je naglasio svoje ciljeve samodostatnosti u godinama prije i tijekom trgovinskog i tehnološkog rata s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. To je poanta slogana "Made in China 2025", ambicioznog plana da se kineski proizvodni sektor progura u naprednija tehnološka područja.
Neki visoki dužnosnici u Pekingu nedavno su pokušali smiriti zabrinutost globalnih investitora da se zemlja izolira od ostatka svijeta jer daje prednost nacionalnoj sigurnosti. Kineski potpredsjednik Wang Qishan, koji se smatra Xijevim pouzdanim saveznikom, rekao je Bloombergovom forumu za novu ekonomiju u Singapuru da se Kina neće razvijati izolirano od svijeta. Također je pozvao zemlje da opskrbne lance održe stabilnim i kontinuiranim.
Zabrinutost
No, Kina je tijekom pandemije koronavirusa prihvatila politiku koja se često čini drukčijom. Na primjer, Xi je tijekom pandemije osnažio nastojanja za samodostatnošću, naglašavajući potrebu za stvaranjem neovisnih i kontroliranih lanaca opskrbe kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost.
A sveobuhvatni pritisak Kine na tehnološki sektor proširio se ovog ljeta na strane inicijalne ponude dionica, kada je Kineska uprava za kibernetički prostor predložila da velike kompanije, s više od milijun korisnika, zatraže odobrenje prije nego što uvrste dionice u inozemne burze. Kao i u slučaju nedavnog zakona o privatnosti podataka, agencija je navela zabrinutost oko toga da će strane vlade koristiti osobne podatke koje posjeduju te kompanije.
Međutim, kineski potezi ove godine mogu imati i svoju cijenu ako zemlja ode predaleko u svom pokušaju da se zaštiti od percipiranog stranog uplitanja.
