U posljednja dva tjedna porastao je broj ranjenih ukrajinskih vojnika. U ratnoj bolnici blizu Vuhledara, gradića s 14.000 stanovnika, dnevno ih stiže 25, uglavnom zbog rana od gelera. Bombardiranje se posljednjih tjedana pojačalo, sve je više žrtava. No sve je više i rana od metaka, što znači da se borbe vode iz blizine.
Liječnik Viktor, koji je po specijalizaciji ginekolog, za Reuters je ispričao da pregledaju ranjenike, obave hitne zahvate i potom ih šalju dalje u bolnice. Evakuacija vojnika s prve crte bojišnice obično traje između 20 i 40 minuta, no ranjeni ponekad moraju čekaju i do dva sata ako im je nemoguće prići pod baražnom vatrom.
Viktor i njegovi kolege dio su 72. mehanizirane brigade. Među ranjenicima, veli, ima i ruskih vojnika koje onda kasnije razmjenjuju za ukrajinske zarobljenike. Ukrajinsko Ministarstvo zdravstva uputilo je još lani apel liječnicima iz drugih država koji su voljni pomoći. Nakon prijave, radi učinkovitog planiranja, organiziranja i rasporeda snaga i sredstava, koordinator strane liječnike ciljano upućuje u određenu bolnicu, tamo gdje će pomoć biti najpotrebnija.
Medicinski djelatnici, i domaći i strani, danonoćno rade uz grmljavinu granata i spašavaju živote. U blizini Soledara, dvadesetak kilometara od Bakhmuta, vojnicima pomaže kirurg Vadim, koji se prijavio u vojsku odmah nakon napada Rusije u veljači prošle godine. Soledar, stari rudarski grad u regiji Doneck, bio je poprište vrlo krvavih borbi. Važan je zbog rudnika soli.
– Teško je... Ali nije bilo manje teško ni na drugim mjestima – rekao je za agenciju France Presse. Anastasija Fomičova dobrovoljno se javila na prvu crtu čim su borbe počele. Ima samo 28 godina i završava medicinski fakultet u Kijevu.
– Nemate vremena za razmišljanje, posvuda ima krvi – rekla je za CGTN.
Kako ruska vojska ne granatira samo liniju bojišnice već i okolna područja, žrtava je puno.
– Naši bolničari često moraju liječiti ljude koji su bili ozlijeđeni na mjestima koja bi trebala biti sigurna – dodala je. Planira ostati na prvim crtama bojišnice sve dok to bude moguće.
– Osjećam obvezu prema ljudima koji su još uvijek tu i bore se za zemlju, za nas – kazala je.
Medicinari su opisali i situacije kad ruski vojnici (p)ostave smrtonosne zamke na tijelima ranjenih i poginulih. Jednom su prilikom pronašli granatu privezanu za ruku ranjenog Ukrajinca. Prvo su morali deaktivirati eksplozivnu napravu, a tek onda pružiti pomoć.
Takve zamke namijenjene bolničarima uobičajena su pojava nakon ruskih napada, kazao je jedan od liječnika, i osmišljene su da ubiju one koji traže preživjele i skupljaju leševe.
