Svaka čast Emmanuelu Macronu, Angeli Merkel pa i Justinu Trudeauu, no ovogodišnji skup u Davosu živi u iščekivanju The Donalda. Nije niti krenuo, a već je izazvao zanimanje jer, najavljeno je, Donald Trump u švicarsko skijalište stići će bez svoje supruge Melanije, koja je navodno ljutita zbog navodne Donaldove ljubavne afere sa šeficom komunikacija Bijele kuće Hope Hicks.
A Melania, ni kriva ni dužna, bez obzira na to što je tamo neće biti, već je bila tema jednog intervjua. I to ne bilo s kim, gošća je Svjetskog ekonomskog foruma poznata glumica, oskarovka Cate Blanchett. Australska je filmska zvijezda inače i UN-ova ambasadorica za izbjeglice, pa je ovom prilikom osudila manjak političke volje u rješavanju najvećeg svjetskog problema ne imenujući tom prigodom osobno Trumpa.
Za više žena u vrhu biznisa
No, obratila se publici na temu Melanije izjavivši kako ne vjeruje da bi joj netko ponudio njezinu ulogu, no i da jest tako, tumačila bi je na realističan način. – Nastojala bih shvatiti situaciju u kojoj živi i potaknuti neka pitanja kod publike. Kakav je njezin položaj kao žene, o čemu ona razmišlja, kako je biti udana za, pa znate već koga – kazala je glumica. U onom ozbiljnijem dijelu, jučer je svoj govor održao kanadski premijer Justin Trudeau. Kritizirao je nejednakost među spolovima na kojoj bi Zapad mogao pasti ako se na vrijeme ne zatvori veliki jaz koji se tijekom desetljeća stvorio između bogatih i siromašnih, koji bi se mogao smanjiti upravo povećanjem broja žena u velikom biznisu i njihovim napredovanjem. Bitno, ali publika je željela čuti što će sada deset zemalja koje su pristupile Trans Pacific Partnershipu, TPP-u odnosno sporazumu o zajedničkom tržištu tih zemalja, nakon što je Donald Trump odlučio da mu Sjedinjene Države ne pristupe iako bi sporazum ojačao američki položaj u regiji Azije i Pacifika gdje je sada glavni igrač Kina. Ništa, odgovorio je Trudeau, sporazum ide dalje. Isto kao što dalje ide i Trumpova protekcionistička politika koja se, prema riječima njegova ministra trgovine Wilbura Rossa, neće libiti ni trgovinskih ratova kako bi se takav pristup održao. – Trgovinski su ratovi nešto sasvim uobičajeno i vode se svakog dana. Na nesreću, svakog dana različite strane krše pravila kako bi ostvarile prednost, a protekcionizam nije traženje da netko igra prema pravilima. Niti je to početak trgovinskog rata – rekao je Ross, dodajući da je i njegova zemlja u prošlosti trpjela štete zbog protekcionističkih mjera drugih država te se ne boji eventualnih kineskih protumjera.
Nezdrav rast monopolista
Američka je delegacija i bez Trumpa jaka, s Rossom je i predsjednički savjetnik za domovinsku sigurnost Tom Bossert, kao i ministar financija Steven Mnuchin koji je izjavio da je slabiji dolar dobar za SAD, a da je njegova zemlja i dalje predana slobodnoj trgovini. I sve to u trenutku uvođenja žestoko kritiziranog novog carinskog programa za uvoz solarnih ćelija iz Kine. Zanimljiva je to situacija jer je jučer protiv protekcionizma govorio indijski premijer Narendra Modi. Mogućnost trgovinskog rata ipak je odbacio čelnik Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo navodeći da se i prije godinu dana puno govorilo o trgovinskom ratu izazvanom Trumpovim mjerama, pa se nije dogodilo ništa. Azevedo, međutim, ne očekuje da će u svojem govoru u petak Donald Trump izreći bilo što drugačije, no upozorava da izolacionizam i podjela svijeta na više zatvorenih tržišta znači i više troškove, pogotovo za potrošače. Za kraj prvog dana skupa u Davosu profesor David Autor iznio je na raspravi o monopolu da uopće nije nevjerojatno da Facebooka neće biti za 20 godina. – I prije smo imali monopolističke kompanije koje su ili rascjepkali regulatori ili su naprosto propale. Sada Amazon i Facebook organski rastu, no to ne znači da je taj rast zdrav ili je dugoročno održiv – rekao je David Autor kritizirajući i američki korporativni model prema kojem se zaposlenike ne tretira kao dionike, što bi mogla biti situacija koja će proizvesti takvu nejednakost koja bi mogla dovesti i do šireg političkog prevrata.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je govor koji je ispočetka zvučao pomalo neočekivano, no prema kraju je bio vrlo logičan. Rekao je kako Europa sebi mora pronaći novu ambiciju, jer ekonomski rast ne može biti sam sebi svrhom. – Napravili smo pogrešku govoreći kako će se sve popraviti budemo li imali rast. No, potraga za rastom ponekad nas natjera da zaboravimo što je potrebno kako bismo ga postigli, kaže Macron i nastavio kako danas živimo u fragmentiranim svijetu u kojem su društva sastavljena od nomada. Sve više ljudi misli kako je izlazak iz globalizacije najbolja opcija što je i vlade dovelo do toga da misle kako moraju biti više nacionalističke. Jer smo godinama išli u pogrešnom smjeru, misli Macron. Napominje kako ključne tehnologije poput umjetne inteligencije ili automatizacije nadziru privatne kompanije jer nije oformljena organizacija koja će se time baviti. – Moramo se opet spojiti s okvirom koji garantira opće dobro. Održivi razvoj, zdravlje, ljudska prava, toga se nikada ne smijemo odreći, sve to mora postati uobičajeno. Nadam se da će i u našu zemlju doći privatni sektor koji stvara radna mjesta. No, prije toga moramo objasniti ljudima da je globalizacija za njih dobra, inače slijedi nacionalizam i ekstremizam, rekao je Macron u prilično upozoravajućem govoru.
