“Danas nam je najveći sigurnosni savez na svijetu, NATO, poželio dobrodošlicu. Danas smo sjeli rame uz rame s našim saveznicima, za isti stol, u istoj alijansi. Sretni smo, i trebamo biti, zato što smo osigurali trajnu stabilnost, sigurnost i mir za našu državu.
Napredak i razvoj sada su nezaustavljivi. Naše generacije i djeca naših generacija živjet će bolje, u državi i regiji koje zrače nadom. Neka nam je sa srećom, budimo ponosni”, među ostalim piše u čestitki koju je makedonski premijer Zoran Zaev uputio građanima Makedonije u povodu potpisivanja pristupnog protokola Makedonije u NATO.
Naime, veleposlanici zemalja članica NATO-a potpisali su jučer u Bruxellesu u nazočnosti makedonskog ministra vanjskih poslova Nikole Dimitrova protokol o pristupanju Makedonije Sjevernoatlantskom savezu.
Prvi ratificiraju – Grci!
Proces ratifikacije pristupnog protokola u zemljama članicama trebao bi trajati oko godinu dana nakon čega će Makedonija postati 30. članica NATO-a.
Makedoniju je godinama u euroatlantskim integracijama blokirala Grčka, zbog spora vezanog za ime, a sada se očekuje da će upravo Grčka biti prva država koja će već sutra ratificirati protokol o pristupanju Makedonije. I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je potpisivanje pristupnog protokola povijesnim. Makedonskom ministru vanjskih poslova Dimitrovu poklonio je olovku kojom je pristupni protokol potpisan.
Makedonska ministrica obrane Radmila Šekerinska prvi će put sudjelovati na ministarskom sastanku članica alijanse 13. veljače, ali bez prava glasa sve dok Makedonija ne postane punopravna članica. Makedonija će od sada sudjelovati na svim sastancima Saveza kao promatrač. Nakon dugogodišnjih pokušaja rješavanja spora, lani su Grčka i Makedonija potpisale sporazum po kojem službeno ime zemlje postaje Republika Sjeverna Makedonija, a Grčka zauzvrat prestaje blokirati njezin put u NATO i EU.
Stabilizacija države i regije
Nema sumnje da će ulazak Makedonije u NATO stabilizirati ne samo Makedoniju nego i cijelu regiju s obzirom na to da su za Makedoniju analitičari predviđali čak i sirijski ili ukrajinski scenarij. Naime, ta je zemlja bila na rubu sukoba koji su mogli destabilizirati širu regiju jer poznato je da baš svi susjedi Makedonije teže za njezinim teritorijem: i Albanija, i Kosovo, i Grčka, i Bugarska, pa i Srbija. Isto tako, Makedonija je bila područje nadmetanja između SAD-a i EU s jedne te Rusije s druge strane.
Makedonija se nalazi na najvažnijem geostrateškom pravcu između Bliskog istoka i Europe, a po svojem etničkom sastavu i više je nego plodno tlo za destabilizaciju u eri nestabilnosti na širem euroazijskom prostoru. Pod okriljem NATO-a Makedonija će postati stabilna zemlja i za ulagače. Ratna politika Srbije u 90-ima, zbog koje su im uvedene sankcije, nanijela je golemu štetu Makedoniji, jer Srbija je činila 60 posto njezina tržišta. Kada je Grčka uvela trgovački embargo Makedoniji 1994., makedonska privreda doživjela je dodatni udarac. Za velika ulaganja u Makedoniju već su zainteresirane Njemačka, Italija, SAD, Slovenija, Austrija, Turska... ali i ostale članice EU.
