Ako je po guverneru središnje engleske banke, Bank of England, Marku Carneyju da svijetu zbog automatizacije ne prijeti samo gubitak radnih mjesta, odnosno kompletna promjena tržišta rada, već i – povratak komunističke ideje. Upozorava Carney da bi automatizacija milijuna radnih mjesta mogla dovesti do masovne nezaposlenosti, stagnacije plaća i porasta komunističke ideje, i sve to unutar jedne generacije.
– Marx i Engels mogli bi ponovno postati relevantni – rekao je Carney na Canada Growth Summitu.
– Porast primjene umjetne inteligencije, big date i visokotehnoloških strojeva mogli bi stvoriti veliku nejednakost između visokosposobne radne snage kojoj će koristiti tehnološki napredak te onih koji će zbog njega ostati po strani – upozorava guverner Bank of England.
Koristi od tehnološkog napretka proizašlih iz prve industrijske revolucije koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća, drži on, nisu se potpuno osjetile u produktivnosti i plaćama sve do druge polovice 19. stoljeća.
– Ako su inovativne digitalne platforme po kontekstu isto što i tvornice tekstila, ako su današnji strojevi radnici isto što i parni stroj, Twitter isto što i telegraf, imate potpuno istu dinamiku koja je postojala i prije 150 godina kada je Karl Marx piskarao Komunistički manifest – rekao je Carney.
Emocionalna inteligencija
Činjenica doista jest da je zbog industrijske revolucije proizvodnja narasla do neslućenih razmjera u 18. i 19. stoljeću, no to se nije odnosilo i na plaće. I to desetljećima jer je, procjenjuje se, razvoj strojeva donio samo niskoplaćene poslove. Mnogi vjeruju kako je upravo ta nejednakost rezultirala kasnijim rastom lijevog i desnog ekstremizma u cijeloj Europi. Primjećuje Carney kako godine slaba rasta plaća nakon financijske krize dokazuju kako se povijest doista i ponavlja.
– Vidimo znakove da se smanjuje broj raspoloživih radnih mjesta, pogotovo kada se radi o srednjoj klasi jer i te poslove sada mogu raditi računala, čak i one koje smo do sada smatrali zahtjevnijima. Postoji diskrepancija u očekivanjima. U istraživanjima, više od 90 posto građana ne misle da će njihovi poslovi biti pogođeni automatizacijom, no isti postotak rukovoditelja misli suprotno, pogotovo kada se radi o broju poslova koji će naprosto nestati ili će se plaće za rad na tim mjestima značajno smanjiti – smatra Carney.
Odvjetničke tvrtke već koriste umjetnu inteligenciju kako bi lakše pretraživale dokumentaciju te pročitali dokaze, nešto što su inače radili mladi pravnici. Dodao je kako su banke koristile kombinaciju umjetne inteligencije i big date kako bi kompjutorizirale velike dijelove odjela za korisničke usluge, što je rezultiralo brojnim otkazima.
– Poslovi kao što su vozači taksija ili teretnih vozila mogli bi također vremenom otpadati kako se bude razvijala umjetna inteligencija. Trendovi govore suprotno od mišljenja kojima se sugeriralo kako će automatizacija pojesti samo poslove koji traže običnu fizičku snagu – smatra guverner Bank of England navodeći kako bi se kao krajnji rezultat moglo dogoditi da više radnika mora promijeniti posao, a novi potražiti u djelatnostima koje traže više emocionalne inteligencije, sektorima kao što su njega i razonoda.
Do sada se pojavio niz studija o utjecaju automatizacije na tržište rada, procjene su, naravno, između blagih pa do katastrofičnih. Jedan od novijih je onaj OECD-a. I taj je mnogo blaži u procjeni nego što su to neki dosadašnji. Stručnjaci ove organizacije za ekonomsku suradnju smatraju kako je tek 14 posto radnih mjesta u zemljama članicama OECD-a pod upitnikom. Ali, još 32 posto radnih mjesta vjerojatno će doživjeti korjenite promjene u načinu rada. Valja napomenuti kako su članice visokorazvijene države poput Velike Britanije, Kanade i Japana. Mogućnost da tih 14 posto radnih mjesta postane automatizirano jest 70 posto. Ipak, OECD-ov izvještaj navodi kako će nestati 13 milijuna radnih mjesta u Sjedinjenim Državama, a gubici radnih mjesta bit će nejednako raspoređeni po teritoriju te najveće svjetske ekonomije, što će pogubno utjecati na lokalne ekonomije. Usporedivo je to, navodi se, s propašću automobilske industrije u Detroitu gdje je upravo automatizacija dovela do masovnih gubitaka radnih mjesta.
No, OECD-ova studija zaključuje kako će većinu današnjih zanimanja biti teško automatizirati jer traže visoku razinu društvene inteligencije, kreativnosti i kompleksnog razmišljanja ili sposobnost provođenja fizičkih zadaća u nestrukturiranom okolišu, što sve strojevi ipak ne mogu. Ali OECD se slaže da postoji rizik od daljnje polarizacije na tržištu rada između visokoplaćenih zanimanja i onih relativno slabo plaćenih, no i prilično nezanimljivih.
Rizik je automatizacije najviše usmjeren prema slabo obučenom radništvu pri čemu će jedan dio još potonuti u moru tržišta rada. Stradat će ponajviše poslovi za koje je dovoljna najniža naobrazba – tu bi spadala priprema hrane, čišćenje i fizički rad u rudnicima, građevini i proizvodnji. OECD navodi i jezičnu distribuciju gdje tvrde kako će se najmanje automatizirati radna mjesta u zemljama engleskog govornog područja, skandinavskim zemljama i Nizozemskoj, dok su u najvećoj opasnosti u Njemačkoj, Japanu te zemljama južne i istočne Europe, dakle tu spada i Hrvatska. Problem je ovih tržišta ne u tome što ove zemlje imaju veće industrijske sektore, već u tome što se u tim razvijenijim zemljama dosta poslova već radi na drugačiji način, ekonomičnije, uz daleko manje napora. Tako je 33 posto svih radnih mjesta u Slovačkoj moguće visokoautomatizirati, a samo šest posto u Norveškoj. Njemačka je za Hrvate oduvijek bila poželjno tržište rada.
Tamošnja banka ING-Diba napravila je veliku analizu 30,9 milijuna radnih mjesta i zaključila kako će idućih godina i desetljeća strojevi i računala zamijeniti njih čak 18 milijuna. Za te zaključke korišteni su principi primijenjeni na američkoj studiji prema kojoj je zaključeno kako će u američkoj ekonomiji od tehnološkog napretka stradati 47 posto radnih mjesta. To je bitno manje od ovih njemačkih 59 posto, razlika leži u većoj industrijaliziranosti njemačke ekonomije pa je stoga pogođen i veći broj radnih mjesta.
Potpuni nestanak zanimanja
Procjenjuje se kako će u pojedinim segmentima taj postotak biti i znatno veći. Prije svega se tu radi o klasičnim administrativnim poslovima kojih bi moglo nestati čak 86 posto. Poslovima njege moglo bi se dogoditi slično, nešto manje bili bi pogođeni mehaničari, vozači, rukovoditelji različitih vrsta, prodavači, 66 posto tih radnih mjesta mogli bi zamijeniti roboti. Neka bi zanimanja mogla nestati gotovo potpuno. Od 340.000 radnih mjesta u knjigovodstvu u Njemačkoj obuhvaćenih studijom moglo bi ostati tek deset tisuća. Od 1,2 milijuna blagajničkih poslova obuhvaćenih studijom moglo bi ostati tek 90.000.
S druge strane, neće potpuno nestati poslovi u proizvodnji, dapače, mogli bi se pojaviti i neki novi zbog primjene tih novih tehnologija. Upravo u takvim zanimanjima, onima koja se oslanjaju na tehnologiju poput IT-a, prema ING-Dibainoj analizi, moglo bi doći do zanimljivog razvoja. Veliki je udio poslova u IT-u koji bi se mogli zamijeniti umjetnom inteligencijom, no opet ukupni bi broj zanimanja u tom segmentu vjerojatno narastao jer će i primjena tehnologije biti mnogo veća. Neka zanimanja ostat će otporna na promjenu. Od 241.500 liječnika čija su radna mjesta obuhvaćena studijom, pogođeno je njih tek 3100 ili samo jedan posto. Isto je s kemičarima i fizičarima, od njih 46.100, koji uglavnom rade u znanstvenim istraživanjima, tek 2800 može zamijeniti tehnologija. U novinarstvu i komunikacijskim sektorima očekuje se čak i rast zaposlenosti.
Rijetke su analize koje tvrde kako će se ta tranzicija dogoditi brzo, sasvim sigurno ne, promjene će se događati polako. No opet, procjene koliki je to period značajno se međusobno razlikuju. Svi se, međutim, slažu da do promjena sasvim sigurno dolazi, u to ne sumnja baš nitko. Analitičari banke ING-Diba i prije su Marka Carneyja istaknuli kako je tehnološki napredak moguća društvena tempirana bomba jer je teško vjerovati da će novi posao naći baš svi koji ga izgube zbog automatizacije.
