Na današnji dan prije četiri godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju bolesti COVID-19. Sve je počelo u Kini, proširilo se diljem svijeta, a virus je pogodio cijelu populaciju. Od testiranja, karantena, izolacija, gubitka mnogih života, obveze nošenja maske do otkrića cjepiva. Teret bolesti na svojim je leđima iznio zdravstveni sustav i njegovi djelatnici. Iako je koronavirus prisutan i danas - mnogo je manja prijetnja, javlja HRT.
Prof.dr.sc. Alemka Markotić, dr. med., ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Dnevniku HRT-a kazala je kako je puno toga bilo izazov u tim danima.
- Kada smo vidjeli što se u Kini događa, pa onda i u Italiji i cijeloj Europi, shvatili smo da moramo brzo reagirati te upotrijebiti sve znanje. No, nitko u svijetu nije poznavao taj virus i nije bilo lijekova ni cjepiva, a u početku se teško dolazilo i do zaštitne opreme, govori.
- Važno je reći da nikada ne smijemo podcjenjivati zarazne bolesti i moramo se spremati za neke ponovne opasne epidemije i pandemije, kazala je.
Ističe kako se o tome govorilo i pred ovu pandemiju na razini Svjetske zdravstvene organizacije. Kako kaže, razgovaralo se o bolesti X koja se može pojaviti i za koju se mora upotrijebiti sve što je raspoloživo od znanja kako bi se bilo spremno u kratkom roku kreirati dijagnostička sredstva i kako bi bili spremni napraviti lijekove i cjepivo, ali isto tako, i onaj dio kako bi se proizvela zaštitna oprema.
- S ovim iskustvom bismo puno bolje reagirali, istaknula je.
Na pitanje koliko je COVID danas prisutan, Markotić je kazala kako ima slučajeva i COVID-a i gripe, ali kako to nije veći broj no što bi se očekivalo za respiratorne bolesti u zimi.
- I dalje se trebaju čuvati oni koji su u rizičnim skupinama, naglasila je.
Markotić ističe kako je COVID kod dosta ljudi ostavio brojne posljedice.
- To je virus kojemu je glavni ciljni organ pluća, ali i brojni drugi organi. Prisutna su zbog njega oštećenja pluća, kardiovaskularnog sustava, probavnog sustava, mentalnih problema. Gotovo da nema sustava u našem tijelu koji nije bio pogođen, istaknula je.
Dodaje kako je postotak stanovništva i na kontinuiranoj zdravstvenoj skrbi zbog toga.
Što se tiče razvoja i primjene cjepiva Markotić je rekla kako je to najveća klinička studija gdje je 7,5 milijardi ljudi cijepljeno s uspjehom.
- Nuspojave na tom ogromnom broju ljudi su minimalne. Smatram da je to epohalni uspjeh koji će se u budućnosti još dodatno vidjeti, naglasila je.
Evo podsjetnika na epidemiju koja je 2020. promijenila način života kakav smo dotad poznavali
Vijest je ovo koja je prije četiri godine potvrdila globalnu zdravstvenu opasnost i označila snažniju borbu protiv nepoznatog virusa.
- U idućim danima i tjednima očekujemo da će broj zaraženih, smrtnih slučajeva te pogođenih zemalja biti još veći. Zato samo procijenili da CIVID može biti okarakteriziran kao pandemija, rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije.
Redovi za testiranje bili su sve duži i duži, u laboratoriju infektivne klinike radilo se dan i noć.
- Na dnevnoj bazi broj uzoraka je rapidno rastao, onako eksponencijalno i premašivalo je zapravo naše dijagnostičke kapacitete za koje smo inače bili spremni, sjeća se dr.sc. Lidija Cvetko Krajinović, Odjel za znanstvena istraživanja.
S rastom broja zaraženih i umrlih, život se mijenjao. Cijepljenje, izolacije, zatvaranja, zabrane. Na prvoj crti obrane u bolnicama, bilo je svega.
Sestra Marica bila je u službi kad je stigao prvi zaraženi pacijent.
- I znali smo i bili smo svjesni da više ništa neće biti isto kao što je bilo prije. Bio je to za sve nas veliki izazov, bilo nam je teško, bilo nas je izrazito strah jer nismo imali pojma s kakvim virusom imamo posla, govori Marica Trogrlić, glavna sestra Zavoda za infekcije probavnog trakta.
Izazovi i medicinski i prostorni.
- Kako se povećavao broj pacijenata, tako smo morali prilagođavati u hodu s dodatnim šatorima, kontejnerima i svim drugim uz našu prijemnu ambulantu i sve druge odjele, rekao je izv. prof.dr.sc. Ivan Puljiz, dr.med., predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Učilo se u hodu, kaže ministar, reorganizacija i brze reakcije pokazale su snagu na mnogim razinama.
- Tako da sam iznimno sretan i zadovoljan što kad povučemo crtu možemo reći da nijednom našem građaninu nije nedostajala zdravstvena skrb, nisu umirali u nehumanim uvjetima, nije nedostajalo respiratora, nije nedostajalo ničega -uključujući lijekove i cjepiva, naglasio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
Do kraja pandemije u Hrvatskoj je potvrđeno 1 273 256 slučajeva zaraze virusom. Umrlo je 18.213 osoba.
