Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks smatra da se u Europi trenutno događa pad razine ljudskih prava, a uzroke vidi u ekonomskoj krizi u kojoj su se ljudi okrenuli sebi, izbjegličkoj krizi koja izaziva strah i gradnju zidova i žica, te zbog terorističkih napada.
Upliva u tome, rekao je Muižnieks u razgovoru za Hinu, ima i smjena generacija kojom nestaje sjećanje na krvoprolića i ratove zbog kojih je i nastao europski sustav ljudskih prava.
"To je velik problem jer ljudi ne shvaćaju da je alternativa vladavini zakona i europskoj suradnji jedna veoma grozna budućnost", rekao je Muižnieks, čiji su roditelji tijekom Drugog svjetskog rata iz Latvije izbjegli u SAD.
"Diljem Europe ohrabrujem političare da zauzmu principijelan stav, a iako će ih to kratkoročno koštati glasova, mislim da će im u budućnosti povijest biti vrlo zahvalna", odgovara Muižnieks na pitanje o tome napuštaju li političari sve nepopularnije zagovaranje ljudskih prava kako bi ostali na vlasti.
"Angelu Merkel ne bih još otpisao, a mislim da to vrijedi i za sve druge političare koji dižu glas za principe, koji štite one koji su ranjivi, koji trebaju zaštitu i pomoć. Mislim da su to ljudi koje će povijest zapamtiti ne kao oportunističke političare, nego kao prave državnike i državnice", rekao je Muižnieks, dodavši kako se nada da će to vidjeti i u Hrvatskoj.
Ističe kako ne postoji država u Europi koja može biti uzor oko ljudskih prava, jer sve države koje je posjetio, a u Vijeću Europe ih je 47, imaju neke nedostatke na tom području.
Rad na ljudskim pravima je kontinuiran, a izazovi s kojima se nosila jedna generacija ponovno se pojavljuju u vrijeme druge, stoga je riječ o trajnoj borbi, smatra Muižnieks.
"Što se tiče stanja ljudskih prava u Europi, ja sam oprezni optimist. Jako sam zabrinut zbog negativnih trendova, no smatram da smo postigli napredak u mnogim područjima, a naše znanje o onome što potiče kršenje ljudskih prava, rasizam i diskriminaciju veće je nego što je to bilo prije dvadeset godina", rekao je Muižnieks.
