Crna Gora iz godine u godinu povećava izdatke za obranu. Od ulaska u NATO je sklopila dva ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila vrijednih ukupno 66 milijuna eura. No susjedi troše još više.U skladu sa čuvenom krilaticom Donalda Trumpa „Prvo Amerika", prilikom nedavnog posjeta američkog ministra vanjskih poslova Mikea Pompea Crnoj Gori dogovoreno je da će ta zemlja od Sjedinjenih Američkih Država kupiti 67 oklopnih vozila, koja će koštati 36 milijuna dolara.
To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih Hummera, koje proizvodi američka tvrtka Oshkosh. Prvi kontingent stiže naredne godine i Crna Gora će biti prva u Europi koja će ih imati u svojim vojnim snagama, a kupit će ih pomoću kredita.
„Ta lako-oklopna patrolna vozila predstavljaju značajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima će naše kopnene snage dostići neophodnu sposobnost razmještaja, manevra, mobilnosti i zaštite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa savezničkim zemljama u NATO-u i partnerskim državama", rekli su za DW iz Ministarstva obrane Crne Gore.
To je već druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prošle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 milijuna dolara kupljena u Kanadi. Ne treba podsjećati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, čija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojčano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. stoljeća. Iz Ministarstva obrane kažu da su, zahvaljujući tim helikopterima, pojačali sposobnosti za transport trupa, zračnu podršku postrojbama, medicinsku evakuaciju i traganje i spašavanje, kao i za pomoć stanovništvu u slučaju prirodnih nepogoda.
Utrka u naoružanju na Balkanu
Od ulaska u NATO Crna Gora je za opremanje vojske već potrošila oko 20 milijuna eura, a narednih godina će još najmanje 46. No to nije sve. Iz Ministarstva kažu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD-a u vidu razne komunikacijske, medicinske i druge opreme, dok je Njemačka donirala šest oklopnih patrolnih vozila. Najvrednija donacija tek se čeka, a to je radar velikog dometa, pomoću kojeg će Crna Gora moći sama nadzirati svoj zračni prostor. Trenutno, nebo iznad Crne Gore štite i njime patroliraju borbeni zrakoplovi članica NATO-a Italije i Grčke.
„Navedeni radar je prilagođen NATO-ovim sustavima kontrole i povezivanja. Očekujemo da bude instaliran do 2021. godine“, priopćili su iz nadležnog Ministarstva.
Amerikanci, osim što prodaju oružje svojim saveznicima na Balkanu, također im doniraju i opremu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbednosna mreža objavio da je SAD odobrio 110 milijuna dolara pomoći za četiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoružanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sustava još iz doba Sovjetskog Saveza naoružanjem zapadnog porijekla. Tako će Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Hrvatsku vojsku i Armiju Sjeverne Makedonije te nabavku helikoptera za Oružane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.
Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to što posljednjih godina na to troše susjedne države. Mediji i analitičari govore o utrci u naoružanju između Srbije i Hrvatske, koje ulažu na stotine milijuna u nove zrakoplove, helikoptere i drugo naoružanje. Srbija kupuje i besplatno dobiva dosta naoružanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD-a.
Interesantno je, međutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno prvi put u kontekstu naoružavanja u regiji spomenuo i Crnu Goru: „Naoružavaju se i Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogućnostima. Vidimo tko sa strane naoružava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere traži Crna Gora, i sve to pratimo“, rekao je Vučić.
Iz crnogorskog Ministarstva obrane nisu željeli direktno komentirati tu Vučićevu opasku, ali poručuju da „svakako pomno prate aktualne svjetske trendove koji se tiču opreme i naoružanja“.
„Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ovih ciljeva već je to prije svega u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoružavanju donose se pažljivom analizom, kako realnih potreba tako i suvremenih sigurnosnih izazova", navode iz Ministarstva.
Vojni izdaci stalno rastu
Od ulaska u NATO vojni proračun Crne Gore prilično raste, a taj rast će se nastaviti sve dok se ne ispuni zahtjev da sve članice najmanje dva posto BDP-a odvajaju za obranu. Tako su izdaci za obranu u 2018. iznosili blizu 54 milijuna eura, a ove godine već 61,6 milijuna. I vjerojatno će se rast nastaviti i iduće godine.
„Crna Gora planira dostići izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a 2024. godine i to postepenim povećavanjem proračuna za potrebe obrane u narednih pet godina", jasno poručuju iz Ministarstva.
Dio oporbe koji se oštro protivio ulasku Crne Gore u NATO prije dvije godine je poručivao da će Sjevernoatlantski savez biti „samo dodatni namet za ionako prezadužene građane Crne Gore“. Prognozirali su da će vojni proračun morati biti najmanje 700 milijuna eura za deset godina i pitali se: što će Crna Gora dobiti za te pare? Ujedno su poručili da je bolje iskoristiti taj novac za nove vrtiće, škole, bolnice...
U Ministarstvu obrane su tada naglašavali, a naglašavaju i sada, da je realno stanje potpuno suprotno: „Da Crna Gora nije članica NATO-a morala bi mnogo više izdvajati za sustav obrane nego kao članica kolektivnog sustava sigurnosti. Također bi brojno stanje same vojske moralo biti znatno veće nego sada."
Brojno stanje Vojske Crne Gore nije se mnogo povećalo od ulaska u NATO. Novina je to da je od ove godine uvedeno dobrovoljno služenje vojnog roka, koji je Crna Gora ukinula prije petnaestak godina. „Vojska je u posljednje tri godine zbog pomlađivanja kadra ostala bez većeg broja pripadnika. Iz sustava je izašlo oko 300 vojnika, a u isto vrijeme uniformu je zadužilo oko 270 mladića i djevojaka. Vojska Crne Gore trenutno broji 2.368 vojnika", priopćilo je Ministarstva obrane.
Vojnici Crne Gore sve češće u misijama
Crnogorski vojnici su posljednjih godina sudjelovali u brojnim misijama po svijetu, najviše u Afganistanu. Oštre prosvjede Srbije izazvala je odluka da Crna Gora pošalje jednog časnika u misiju KFOR na Kosovu. Naredne godine dva crnogorska vojnika idu i u Irak, gdje će obučavati tamošnje snage sigurnosti. Ipak, najviše pažnje izazvala je misija u Latviji gdje su crnogorski vojnici dio misije odvraćanja Rusije od pritiska na pribaltičke članice NATO-a.
U Ministarstvu obrane kažu kako su svjesni da je Crna Gora mala, ali poručuju da žele ravnopravno pružati doprinos kolektivnoj obrani Saveza, iako su najmlađa članica.
„U Latviji trenutno imamo angažiranu drugu rotaciju, odnosno jedan inženjerski odjel od deset pripadnika. Doprinos naporima NATO-a na očuvanju stabilnosti savezničkog teritorija nastavit ćemo i u narednom periodu", poručuju iz Ministarstva. I zaključuju da je to „nemjerljivo iskustvo za crnogorske vojnike".
