U samo dva tjedna kineski znanstvenici su identificirali genom virusa, odnosno genetski kod koji čini virus. Kroz tri tjedna stvorili su prve testove i podijelili ih sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, piše CNN.
Samo 11 mjeseci nakon prve prijave virusa, već se pojavilo cjepivo i cijepili su prve ljude. To je cjepivo u povijesti najbrže proizvedeno.
Brzina kojom učimo o koronavirusu je iznimna i znanstvenici već raspolažu značajnom količinom podataka. No u tih godinu dana, sa više od 81 milijun zaraženih i 1,7 milijuna umrlih diljem svijeta, još puno nepoznanica oko Covida - 19.
Te nepoznanice kreću se od onih osnovnih pitanja kao što je pitanje odakle je virus zapravo krenuo, pa do kompliciranijih tema poput one o tome kako će i kada prestati pandemija, piše 24sata.hr.
- Puno smo naučili, no kad je riječ o detaljnom razumijevanju, pred nama su još kilometri i kilometri. Ovo će okupirati virologe i javnozdravstvene dužnosnike još desetljećima - kaže Maureen Ferran, profesorica biologije na Rochester Institute of Technology.
1. Odakle je došao koronavirus
Dok su se vlade utrkivale u pronalaženju cjepiva za virus, jedno od najosnovnijih pitanja nestalo je iz fokusa javnosti, a to je pitanje o podrijetlu virusa. Razne teorije zabune i urote povezane su s podrijetlom. U početku se mislimo da je virus povezan s tržnicom Wuhan koja prodaje žive životinje, no studija Lanceta objavljena u siječnju pokazala je da trećina početnih pacijenata nema izravnu vezu s tržnicom.
Neki, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, ispitivali su je li virus namjerno pušten u populaciju nakon proučavanja ili stvaranja u laboratoriju u Wuhanu.
Znanstvenici kažu kako postoje dokazi da je virus nastao u prirodi te tvrde da su najbliži rođaci koronavirusa previše genetski različiti od Covid-19 i zato nije moguće da je pušten iz laboratorija.
Studije su pronašle dokaze da je virus možda cirkulirao Sjedinjenim Državama i Europom u prosincu 2019., mjesecima ranije nego što se mislilo. Kineski državni mediji potiču mišljenje da je virus možda podrijetlom izvan Kine.
No Peter Collignon, profesor mikrobiologije s Australskog nacionalnog sveučilišta, kaže kako je vrlo vjerojatno da je virus cirkulirao SAD-om i dijelovima Europe prije nego što su dijagnosticirani prvi slučajevi u tim zemljama. Usto, smatra kako nema dokaza da virus potječe izvan Kine. Svjetska zdravstvena organizacija koja istražuje podrijetlo virusa, proučit će je li Covid-19 mogao kružiti Kinom prije nego što su u prosincu lani otkrili prve slučajeve.
Unatoč mnoštvu teorija zavjere postoji nekoliko stvari oko kojih se većina znanstvenika slaže. Covid-19 je koronavirus, vrsta virusa koja je odgovorna za razne bolesti, od prehlade do SARS-a. Zoonotski je, što znači da je izvorno potekao od životinje.
- Neke studije ukazuju na šišmiše kao vjerojatne vektore za koje se zna da nose koronaviruse. Većina znanstvenika i dalje misli da se virus prenio na ljude u Kini, jer su tu otkriveni prvi slučajevi, ali još ne znamo gdje je virus prvi put prešao na ljude. Također, ostaje nepoznanica kako se prenio na ljude drugim životinjskim posrednikom poput pangolina ili cibetke. To su pitanja na koja možda nikada nećemo doznati odgovore - kaže Ferran.
Uostalom, u više od 40 godina otkako je otkrivena ebola, znanstvenici nisu uspjeli otkriti od koje je životinje potekla.
2. Zašto na neke ljude utječe snažnije nego na druge
Kada su prvi put identificirali Covid-19, na njega se gledalo kao na respiratornu bolest. No kako su mjeseci odmicali, javljao se sve veći niz simptoma i komplikacija bolesti. Mnogi ljudi izgube njuh. Neki ljudi povraćaju ili imaju proljev, neki se mijenja boja na prstima ruku i nogu. Neki imaju oštećene kognitivne funkcije, pa čak i oštećenje mozga.
Sada znamo da čak i oni koji se oporave od Covid-19 mogu iskusiti dugotrajne posljedice, uključujući anksioznost, oštećenje mozga i kronični umor. Studija objavljena u British Medical Journal u kolovozu otkrila je da je oko 10% pacijenata imalo dugotrajni Covid-19 u kojem je bolest trajala više od 12 tjedana.
No, znanstvenici ne znaju koliko dugo traju ovi naknadni simptomi Covid-19 i ne mogu objasniti zašto neki ljudi pate više od drugih. Pismo koje je objavio časopis Annals of Internal Medicine u studenom opisuje slučaj kada su dva 60-godišnja jednojajčana blizanca zaražena Covid-19 imala vrlo različite ishode. Jedan blizanac pušten je iz bolnice nakon dva tjedna bez ikakvih komplikacija, a drugog su morali prebaciti na odjel za intenzivnu njegu i potreban mu je respirator.
Ovaj slučaj je samo ukazao na ono što istraživači promatraju već mjesecima. Čini se da je posve slučajno slučajno koliko ozbiljno će koronavirus utjecati na različite ljude. Postoje pojedinci s većim rizikom od teškog oblika bolesti zbog postojećih kroničnih stanja ili starosti.
- Svi imamo nešto drugačiju genetiku. Često se iz razloga koje ne razumijemo u potpunosti, neki ljudi nose s infekcijama lakše od drugih - rekao je Collignon.
To vrijedi i za demografske podatke. Mjesecima su znanstvenici pratili trendove koji pokazuju da su stariji ljudi i muškarci u ranjivijoj skupini. Znanstvenici imaju podatke i zašto djeca imaju lakši oblik infekcije. Razlog je jer imaju manje ACE2 receptora u nosu, a ti receptori su način na koji koronavirus ulazi u naše stanice. Ali ne mogu objasniti zašto stariji ljudi imaju tako visoku stopu smrtnosti od koronavirusa, i to mnogo veću nego od uobičajene gripe.
- Što je to kod životne dobi što vas čini osjetljivijima na bolest? Imamo podatke i znamo da su istiniti, ali mislim da još nemamo sve odgovore na ta pitanja - rekao je Collignon.
3. Kako se širi koronavirus
Još u siječnju Kina je potvrdila da se virus mogao širiti s čovjeka na čovjeka, no ostatak godine znanstvenici pokušavaju odgovoriti na pitanje kako se to točno odvija. Kažu kako je ključni način širenja virusa kapljičnim putem, kad netko kašlje ili kihne.
- Te kapljice padaju na zemlju nakon jednog ili dva metra, a maske mogu pomoći u sprječavanju njihovog širenja. No pojedini znanstvenici tvrde da se virus također širi i aerosolima, mnogo manjim česticama koje mogu satima ostati prisutne u zraku i putovati na velike udaljenosti. To bi bio problem jer platnene maske ne mogu zaštitit od aerosolnog prijenosa - kaže Collignon.
On smatra da većinu infekcija uzrokuju kapljice, iako je vjerojatno bilo i aerosolnog prijenosa. Zato vjeruje da se valja usmjeriti na bolji protok zraka u zatvorenim prostorima. Nedavna južnokorejska studija pokazala je da kapljice s virusom još mogu zaraziti ljude udaljene više od dva metra zbog protoka zraka iz klima uređaja.
Postoje i druga pitanja. Ferran kaže da je nejasno koja je doza koronavirusa potrebna da bi se netko zarazio. Djeca će vjerojatnije biti asimptomatska, ali još uvijek nema konačnih odgovora o tome koliko će ona širiti virus. Sva su ova pitanja važna jer imaju implikacije na politike koje vlade primjenjuju. Ako su djeca uključena u širenje virusa, onda ima smisla zatvoriti škole - i obratno, ako nisu uključena u širenje virusa, zatvaranje škola može imati velik utjecaj s ograničenom i kratkotrajnom koristi.
4. Koliko dugo je netko imun
U kolovozu su znanstvenici sa Sveučilišta u Hong Kongu rekli da je muškarac (33) ponovno zaražen Covidom - 19 samo četiri i pol mjeseca nakon što je prebolio bolest. Činilo se da to potvrđuje ono čega su se neki ljudi bojali, a to je da je zaraza moguća i dvaput za redom.
- Dobra vijest što je mogućnost uzastopne zaraze iznimno rijetka, a slučajevi završe u medicinskom časopisu. Čini se da se oko 99 posto ljudi zaraženih virusom ne zarazi ponovno najmanje šest mjeseci nakon što su ozdravili - rekao je Collignon.
Veliko je pitanje, dakle, koliko traje prirodni imunitet od virusa. Znanstvenici na to još ne mogu odgovoriti, jer virus nije bio dovoljno dugo među nama. Isto vrijedi i za cjepivo - ne znamo koliko dugo traje takav imunitet.
- Znanstvenici su pretpostavljali da će cjepivo pružati određeni oblik imuniteta niz godina. No to još ne znamo - ističe Collignon.
Trenutačno se čini da su cjepiva protiv koronavirusa učinkovitija od cjepiva protiv gripe, koje treba primijeniti svake godine. Znanstvenici su optimistični u pogledu cjepiva i smatraju da je vjerojatnost dugoročnih nuspojava mala.
- Mislim da je rizik mnogo veći od virusa nego od cjepiva - kaže Jonathan Stoye s Instituta Francis Crick u Londonu.
Ali to ne znači da nema i drugih otvorenih pitanja oko cjepiva.
- Ne znamo hoće li virus mutirati na način koji će cjepivo učiniti neučinkovitim. Što nam više vremena treba da cijepimo populaciju, to virus ima više prilika za mutaciju - rekla je Ferran.
Neka od novih cjepiva koriste tehnologiju mRNA, koja se nikada prije nije široko koristila i zato se postavlja pitanje hoće li imunitet od tih cjepiva trajati jednako dugo kao i onaj od tradicionalnih cjepiva.
5. Kad će pandemija završiti
To je najveće pitanje od svih. Mnogi širom svijeta polažu nade u cjepivo, ali čak ni to nije dovoljno brzo rješenje. Vjerojatno će trebati godine da se cijepi većina svjetske populacije, a to je nešto što bi bilo potrebno da se zaustavi širenje. Ankete pokazuju da neki ljudi možda neće biti voljni cijepiti se. Usto, cjepivo nije tzv. srebrni metak.
- Mislim da su cjepiva put kojim treba ići. Ali ljudi iz nekog razloga misle da će im ono pružiti potpunu zaštitu. Nijedno cjepivo to ne čini - objašnjava Collignon.
Čak i ako je netko cijepljen, znanstvenici još ne znaju je li moguće da bi svejedno mogao dobiti zaraziti sebe i druge, čak i ako ne oboli od Covida. Vjerojatno ćemo i nakon cijepljenja možda morati živjeti s virusom. U konačnici, samo je jedan virus u ljudskoj povijesti iskorijenjen cijepljenjem, a to su velike boginje.
Usto, virus bi mogao i duže biti sa nama ako mutira ili se razvije novi soj. Moguće je da bi virus mogao postati manje smrtonosan ili zarazan, ali moguće je i da virus postane virulentniji. Ta je mogućnost istaknuta nedavnom najavom Velike Britanije da je identificirala novi soj koronavirusa za koji se čini da je 70% zarazniji od starog soja. U međuvremenu, morat ćemo se osloniti na niz drugih mjera.
Zato je važno znati kako se virus širi i kako utječe na različite ljude. To je važno ne samo za suočavanje sa trenutačnom situacijom, već i za buduće epidemije. No Collignon kaže kako se na to ne troši dovoljno novca.
