Papa Franjo (84) operiran je u nedjelju, nakon što se samo nekoliko sati ranije obratio tisućama ljudi na Trgu svetog Petra tijekom nedjeljnog blagoslova i najavio putovanje u Slovačku i Mađarsku u rujnu. Tog je dana primljen u bolnicu Gemelli kako bi se podvrgnuo operaciji na kolonu, koja je već davno planirana, objavio je Ured za tisak Svete Stolice. Objašnjeno je kako je riječ o i upaljenom divertikulu debelog crijeva. Obično se operacije provede laparoskopski, što nije opasno. Ta intervencija traje kratko.
U pratnji osobnog liječnika
Operaciju je obavio prof. Sergio Alfieri, abdominalni kirurg. Kako je rečeno, operacija je ipak potrajala oko tri sata i provedena je na klasičan način. Iznimno je rijetko da se s laparoskopskog zahvata prijeđe na klasični – jedan od deset slučajeva, objasnio je Francesco Corocione, profesor kirurgije na napuljskom sveučilištu Federico II. Naime, intervencija je započela laparoskopski, a nastavljena je kirurški. Klasična kirurška intervencije morala je biti izvedena zbog jedne prethodne kirurške intervencije na trbuhu. Nije se moglo intervenirati robotskim rukama koje služe za laparoskopsku intervenciju i zbog svega toga su liječnici odlučili promijeniti način intervencije. Papa Franju su pratila i dvojca bolničara iz Vatikana osim osobnog liječnika iz Gemellija. U bolnici su uz njega jedna osoba iz vatikanske žandarmerije, ali i osoba odgovorna za papinu sigurnost iz vatikanske policije zadužene za sigurnost. Dakle samo dvije osobe iz sigurnosti su s papom u bolnici, gdje je stigao u pratnji samo jedne osobe. O mogućoj intervenciji se počelo govoriti u veljači, ali se papa za nju odlučio početkom srpnja, kako bi imao vremena pripremiti se za jesenske obveze, među kojima je i pohod Mađarskoj (Budimpešti, kako bi sudjelovao na završnoj misi 500. godišnjice međunarodnog euharistijskog kongresa) i Slovačkoj, u kojoj će boraviti od 12. do 15. rujna. Mislilo se kako će se Franjo iz bolnice vratiti odmah poslije intervencije, dakle istoga dana, ali zbog kirurškog zahvata ostat će u bolnici tjedan dana. Boravi u sobi na desetom katu katoličke bolnice Gemelli u kojoj je više puta boravio Ivan Pavao II.
– Njegova Svetost papa Franjo nalazi se u dobrim općim uvjetima. Diše spontano i sve budno prati – kazao je u utorak u podne šef ureda za tisak Svete Stolice Matteo Bruni. Papa je dobro reagirao na intervenciju i proveo je mirnu noć. U utorak je hodao po bolnici. Franjo neće kao Ivan Pavao II. poslije bolničkog boravka odlaziti na planinu ili u Castel Gandolfo, već će ostati u svome hotelu Santa Marta u Vatikanu, kao što ljeti čini već godinama. Opće audijencije srijedom su prekinute do 4. kolovoza. Predviđeno je održavanje angelusa nedjeljom u podne. Vjerojatno će onaj u nedjelju 11. srpnja biti izgovoren iz bolničke sebe poliklinike Gemelli kao što je činio i papa Wojtyła. Riječ je o prozoru sebe u kojoj se sastaju liječnici za dnevne konzultacije i određuju terapije koje treba primijeniti pacijentima. Tu je sobu Wojtyła proglasio dvoranom konklava (pokraj se nalazi i soba u kojoj je boravio Ivan Pavao II. i sada Franjo), a upravo je Wojtyła bolnicu Gemelli zvao “trećim Vatikanom” jer je više puta bio u njoj. Sada se ispred bolnice nalazi i velika statua Ivana Pavla II. Pokraj sobe se nalazi kapela u kojoj se papa Poljak dugo zadržavao u molitvi. Izgovarao je tu i misu i bio je sniman tijekom bolesti bez obzira na njegovu fizičku snagu. Dogodilo se to u vrijeme drugog boravka Ivana Pavla II. u bolnici Gemelli. Bolnica Gemelli je usko povezana s papama. Ivan Pavao II. je u njoj bio 11 puta,a u njoj je 1961. boravio i papa Ivan XXIII. Bolnica i katoličko sveučilište (obje institucije nose ime franjevačkog psihologa Agostina Gemellija) osnovani su 1921. godine i jedna je od najvećih u Rimu, s 1575 bolničkih kreveta. No, slovi i za jednu od najuspješnijih privatnih bolnica u Italiji i Europi.
Papa Ivan Pavao II. prvi put je tamo završio 1944., dakle dok je još bio krakovski nadbiskup, nakon prometne nesreće. Drugi je put smješten u bolnicu 13. svibnja 1981. godine nakon atentata Alìja Agce, koji je na Trgu sv. Petra pucao na njega. Sada je situacija mnogo manje dramatična, a iz bolnice stižu vijesti kako papa Franjo želi ublažiti napetost te se šali s liječnicima i bolničarima, ali i svima koji imaju pristup njegovoj bolničkoj sobi, prije svega s Massimilianom Strappettijem koji radi u fondu za pomoć u vatikanskom laboratoriju, ali i s prof. Sergiom Alfierijem koji ga je operirao, kao i svojim osobnim liječnikom prof. Robertom Bernabeijem. Ivan Pavao II. u nju je ponovno smješten 1992. zbog simptoma Parkinsonove bolesti i u njoj je ostao 18 dana. Operiran mu je i tumor na debelom crijevu, a godinu dana poslije bio je podvrgnut tomografiji. Te 1993. godine pao je u dvorani Pavla VI. tijekom opće audijencije te je ozlijedio desno rame. Šalio se kazavši vjernicima kako je postao invalid te dodao: “Ali još nisam mrtav.” Godinu dana poslije poskliznuo se u kupaonici i ozlijedio desnu nadlakticu. Morao je odgoditi putovanje u SAD i tada je počeo nositi štap. Upala slijepog crijeva otkrivena je 1996. te je bio smješten u bolnicu osmi put, a 10. put 1997. zbog hitnih analiza. Iste godine smješten je u bolnicu zbog pretrage grla. Tijekom tih dana pokušao je izgovoriti angelus, ali nije mogao izustiti ni riječ, što je bilo jako bolno svima koji su ga gledali. Vratio se u bolnicu 2005. i te godine 2. travnja umro. Papu Franju u odsutnosti zamjenjuje kardinal kamerlengo (komornik svetoga Kardinalskog zbora) Kevin Joseph Farrell. No iz bolnice Gemelli Crkvom i dalje upravlja Franjo. Nije prebacio svoje ovlasti na Farrella, koji je rođen u Dublinu prije 73 godine. Kardinal kamerlengo može samo na administrativni način voditi Crkvu, ne smije imenovati biskupe i kardinale niti promicati zakone i najaviti sinode.
Papa Bergoglio je i prije papinstva bio više puta bolestan, još kao dječaku, u dobi od 12 godina, izvađen mu je dio plućnog krila, zbog čega su mnogi vatikanisti mislili da nije “papabile”, odnosno nije “materijal” za papu, ali on je to ipak postao 13. ožujka 2013.
Operirao je i mrenu
Papa Franjo ima i stalne bolove u kralježnici zbog išijasa, što mu predstavlja velike, čak vidljive, teškoće Ne može se, primjerice, sagnuti. Tijekom nekih misnih slavlja u bazilici sv. Petra koncem prošle i početkom ove godine zamjenjivali su ga državni tajnik kardinal Pietro Parolin ili dekan kardinal Giovanni Battista Re. Osim toga, u velikoj tajnosti tijekom 2019. operirao je mrenu u klinici Pio XI. – Ponovno vidim dobro. U mojoj dobi često se pojavljuje mrena i vid je zamućen, to je realnost – kazao je Franjo. Papa emeritus Benedikt XVI. nije bolovao dok je bio papa, ali je 2020. imao herpes na licu. No, njegov osobni tajnik mons. Georg Gänswein kazao je kako njegovo zdravstveno stanje ne izaziva veliku zabrinutost. Povijest pamti više bolesnih papa. Pio III. je 27. rujna 1503. operirao nogu, ali i umro nakon te operacije. Inocent XI. je bio operiran u lipnju 1689., a umro je u kolovozu ite godine. Ivan XXIII. je 1962. imao prve naznake tumora u trbuhu, od kojeg se bolovalo u njegovoj obitelji. Godinu dana poslije hitno je trebao biti operiran, to nije učinjeno jer je bolest bila uznapredovala. Papa Pavao VI. nije operiran u bolnici. Naime, u studenome 1968. bio je podvrgnut kirurškoj intervenciji na prostati. Intervencija je bila u potpunoj anesteziji, ali Pavao VI. nije bio smješten u bolnici, već je operacije izvedena u jednoj posebno pripremljenoj dvorani Apostolske palače. Na sreću, moderno doba donijelo je i mnogo veću brigu o zdravlju poglavara Katoličke crkve, a za papu Franju ovih dana mole vjernici diljem svijeta.
