Kada je 7. listopada prošle godine Hamas pokrenuo napad bez presedana u Izraelu, što je rezultiralo smrću oko 1160 ljudi i zarobljavanjem oko 250 talaca, započela je izraelska osvetnička kampanja. U njoj je ubijeno gotovo 30.000 ljudi, a više od četiri mjeseca nemilosrdnih borbi u Pojasu Gaze sravnila su sa zemljom velik dio obalnog teritorija, gurnuvši 2,2 milijuna ljudi na rub gladi i raselivši tri četvrtine stanovništva.
Zbog teške situacije u Gazi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda glasalo je ovih dana o rezoluciji kojom se zahtijevao trenutni humanitarni prekid vatre i "bezuvjetno" oslobađanje svih talaca otetih u Hamasovu napadu na Izrael. Tekst, koji je predstavio Alžir, dobio je potporu 13 zemalja članica Vijeća, Velika Britanija odlučila je biti suzdržana, dok su Sjedinjene Američke Države iznova iskoristile svoje pravo veta da pobiju još jednu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a.
Sukob Izraela i Hamasa te humanitarnu krizu u Gazi za Večernji TV komentirao je Ante Kotromanović. Analitičar Večernjeg lista i bivši hrvatski ministar obrane osudio je Hamasov napad kao nevjerojatan zločin, istovremeno izražavajući zabrinutost zbog odgovora izraelske vojske.
"Hamas je pobio civile i djecu, to je grozno i naravno da se očekivala reakcija izraelske vlade. Nemoguće je zatvoriti oči na to i, jednostavno, ozbiljna država mora reagirati. Izrael je reagirao s ciljem i nakanom da se uništi Hamas, no ja mislim da je to nemoguće. Do sada nikada u svijetu nije uništena teroristička organizacija. Može se ubiti 5000 hamasovaca, ali za pet godina iznova ćete imati 5000 žestoko radikalnih ljudi", pojašnjava Kotromanović.
Analitičar Večernjeg lista smatra da bi hamasovci u budućnosti mogli biti i radikalniji. "Da, jer ovo što radi Izrael je stvarno grozno. Ako to usporedimo s onime zbog čega su nas sudili, zbog prekomjerne uporabe topništva, ovo onda stvarno graniči s genocidom. Ovaj način na koji oni tretiraju ta područja je jednostavno nemilosrdan atak bez puno taktika", govori nam, dodajući da se napadi u tako gusto naseljenim područjima, kao što je Pojas Gaze, ne mogu napraviti bez kolateralnih žrtava.
"Jednostavno, treba tražiti drugačije načine kako eliminirati terorističku organizaciju, a ne masovnom uporabom kopnenih snaga, zrakoplovstva i udarima po gradovima u Pojasu Gaze", dodaje Kotromanović, koji podržava apel Vijeća Ujedinjenih naroda za humanitarnim prekidom vatre.
Govoreći o izraelskoj vladi, koju čine ministri koji zagovaraju veliki Izrael i progon Palestinaca, Kotromanović je kritizirao ekstremne desničarske politike te istaknuo potrebu za suživotom i normalnijim odnosom između Izraela i Palestine.
"Ta izjava da bi se ljudi trebali preseliti u Egipat ili Jordan, da bi se dobio čist prostor za izraelski narod, je skandalozna. Izraelski narod je stvarno užasno puno patio, godinama nisu imali svoju državu, ali na tome su prostoru uvijek živjeli i Izraelci i Palestinci. Mi zbog ovakvih radikalnih stavova i s jedne i s druge strane imamo stalne konflikte u zadnjih 30, 40 godina. I s jedne i s druge strane moglo je sigurno doći do suživota i mogli smo imali malu palestinsku državu na tom prostoru i, rekao bih, normalniji odnos", smatra Kotromanović.
Što se tiče mogućeg priznanja palestinske države, bivši ministar obrane smatra da je to moguće rješenje za smirivanje situacije na Bliskom istoku, ali ističe da je teško predvidjeti budućnost s obzirom na kompleksnost sukoba i povijesne napetosti. "Ja mislim da bi bilo najbolje da svaka strana ima svoj dio teritorija, da odgovara za njega i tako bi se spriječili svi ovi silni teroristički napadi, koji su u ovih zadnjih 20, 30 godina itekako naštetili i Izraelu", govori.
Na pitanje o mogućem kraju sukoba, Kotromanović ističe da ni Izraelci sami ne znaju koliko će trajati, ali vjeruje da će se sukob nastaviti sve dok obje strane ne budu zadovoljile svoje ciljeve.
"To je definitivno prostor na kojemu lako može eksplodirati nekakav ozbiljan regionalni sukob. Vidimo stalne napetosti između Irana i Izraela, taj sukob koji traje preko Hezbollaha i drugih. Sad imamo i, rekao bih, jako rizičnu situaciju u Jemenu, već sutra se može Sueski kanal potpuno zatvoriti. To je prostor koji nikad nije bio bliže nekakvom većem sukobu nego što je danas", zaključio je Kotromanović.
