Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu. Samo u Europi one godišnje odnose četiri milijuna života, gotovo polovicu svih preminulih. Situaciju je dodatno otežala i pandemija COVID-a.
Kako javlja HRT, u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti godišnje ubiju oko 23 tisuće osoba.
- Od 23-24 % naših ljudi koji umru do 65. godine je zbog kardiovaskularnih bolesti. U Hrvatskoj je negdje oko 570 standarizirana stopa na 100.000, dok je prosjek Europske unije 370, dakle velika je razlika, ističe dr. med Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
- Mi osim pandemije korone imamo drugu pandemiju, a to su kronične nezarazne bolesti, između ostalog tu su na prvom i najvažnijem mjestu kardiovaskularne bolesti, izjavio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Zbog pandemije, ali i sve starije populacije očekuje se porast kardiovaskularnih bolesti.
- Virus kao takav može napasti samo srce i uzrokovati kardiomiopatiju, miokarditis, upalu srčanog mišića koje ima različite stupnjeve težine, sve do teškog zatajivanja srca, istaknuo je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.
Prevencija je ključna. Samo smanjenje unosa soli donosi velike promjene.
- Kada bi na populacijskoj razini bilo pola žličice kuhinjske soli dnevno manje unosa, čajne žličice, tlak bi bio niži za 5 mm žile, to bi značilo oko 7% manje koronarnih smrti od koronarne bolesti, 10% manje smrti od moždane bolesti, objasnio je akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.
Nakon preboljenja srčanog miokarditisa, problem u Hrvatskoj je i rehabilitacija.
- Hrvatska sve zajedno skrbi za oko tri tisuće bolesnika godišnje. Mi smo izračunali da nam kapaciteti trebaju za 21 tisuću osoba, drugim riječima, mi nismo došli ni do pitanja adherencije, odnosno kako nagovoriti one koji ne idu da dođu jer su nam kapaciteti takvi kakvi jesu, ističe prof. dr. sc. Viktor Peršić, ravnatelj Thalassotherapije Opatija.
Zato je važna edukacija, ali i pravodobno javljanje obiteljskom liječniku.
- U ovih 10 godina provodili smo brojne javnozdravstvene aktivnosti, podizanja svijesti o važnosti edukacije građana o kardiopulmonalnoj reanimaciji, da smo educirali više od 6 tisuća naših građana, rekla je dr. med. Ivana Portolan Pajić, izaslanica Ministarstva zdravstva.
Nužan je zato nacionalni plan za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti koji bi trebao omogućiti jednak pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji.
