Međunarodni kazneni sud

Otkriveni detalji: Evo za koje zločine se tereti Vladimir Putin

vladimir putin
Reuters/Pixsell
17.03.2023.
u 17:18

Vladimir Putin, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protupravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog kaznenog suda odlučilo je izdati dva naloga za uhićenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske povjerenice za prava djece u Uredu predsjednika Ruske Federacije.

„Danas, 17. ožujka 2023. Međunarodni kazneni sud izdao je dva naloga za uhićenje zbog situacije u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, povjerenicom ruskog predsjednika za prava djeteta. Za navodne ratne zločine deportacije djece s ukrajinskog okupiranog teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama prebacivati civile s teritorija na kojem žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji. Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, suci vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su u interesu pravde i spriječiti činjenje budućih kaznenih djela javno objavljuju postojanje naloga. Ovo je važan trenutak u procesu pravde pred MKS. Suci su razmotrili informacije i dokaze koje je dostavio tužitelj i utvrdili da protiv ovih osoba postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Suci su izdali naloge za uhićenje. Izvršenje ovisi od međunarodne suradnje“, kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski, prenosi Avaz.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi kako je osobno ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine:

“Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. listopada 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protupravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. veljače 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu kaznenu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela izravno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta)“, stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu dogovornost za identična djela kao i za Putina.

„Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. listopada 1984. godine, povjerenica za prava deteta u Uredu predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva (djece) i protupravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. veljače 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu kaznenu odgovornost za gore navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta)“, navodi se u nalogu.

Iz Haaga se navodi kako je pretpretresno vijeće II smatralo, na osnovu zahtjeva tužiteljstva od 22. veljače 2023., kako postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva i protupravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece.

Dodaje se i kako je vijeće smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u tijeku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprječavanju daljnjeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, kaznena djela za koja su potjernice izdane i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije