Danska je najveći svjetski proizvođač kunećeg krzna, no sada će morati istrijebiti 17 milijuna tih životinja, gotovo sve, zbog koronavirusa. A Danska i nije prva, u srpnju je Španjolska dala istrijebiti 100.000 kuna, a u listopadu u američkoj državi Utah zabilježeno je i masovno ugibanje ovih životinja, nekih 10.000 jedinki je uginulo.
Danske su vlasti i epidemiolozi procijenili da postoji realna opasnost da bi se mogući novi soj koronavirusa mogao vratiti na čovjeka, s kojega je virus i došao na kunu, što bi možda i ugrozilo uspješnost budućeg cjepiva. Premijerka Mette Frederiksen rekla je kako je taj novi soj pronađen kod 12 ljudi na sjeveru zemlje pa su to Danci uzeli vrlo ozbiljno.
Ova je vijest privukla pozornost hrvatskog uglednog znanstvenika prof. dr. sc. Igora Rudana sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je podsjetio na to da Danci od izvoza kanadske kune, ponajviše u Kinu, uprihode milijardu eura godišnje.
Zoonozan koronavirus
– Prvi izvještaji danskih epidemiologa govore o njihovoj velikoj zabrinutosti jer novi soj virusa navodno oslabljuje proizvodnju protutijela, iako im još nije jasno kako. Trebat ćemo sada pričekati njihove izvještaje i doznati puno više o tome. Postoji bojazan da bi tako mutirana varijanta mogla potkopati sve dosadašnje napore na proizvodnji cjepiva u svijetu jer cjepiva koja se trenutačno ispituju ne bi nas štitila od nje. Tako bi taj novi soj virusa, barem načelno, mogao pokrenuti sasvim novu pandemiju – napisao je dr. Rudan na svojem Facebook profilu, napominjući kako su ovo zasad samo mogućnosti, nikako dokazane činjenice.
– Virus stalno mutira i u ljudima, od samog početka navodio sam da bi mogao mutirati i u smislu veće ili manje brzine širenja te veće ili manje patogenosti – kazao je hrvatski znanstvenik. Istaknuo je da, kao i sve drugo kad je riječ o novom koronavirusu, navode treba provjeriti pa smo za pomoć zamolili neke hrvatske ugledne znanstvenike.
– Prelazak virusa s čovjeka na životinje već je primijećen i kod mačaka, pasa, tigrova, tako da nije veliko iznenađenje da su pronađeni i kod nerčeva. Nažalost, takav prijenos s čovjeka na životinje i natrag na ljude najčešće se događa kad je prisutno veliko širenje virusa u populaciji i tada se vjerojatnost takvog prijenosa i povrata virusa ljudima znatno poveća – rekao nam je prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Kazao je i to da je najveća opasnost da se virus može promijeniti u životinjama i ponovno se vratiti ljudima kao nova mutirana podvrsta virusa.
– Upravo radi toga su se dogodile vrlo brze akcije i u Španjolskoj ovog ljeta, a sada i u Danskoj. Uistinu moramo biti oprezni s ovim virusom koji nas je iznenadio već nekoliko puta i ne bismo smjeli dopustiti da dođe do novih varijacija preko prijenosa na životinje. Najtragičnije bi bilo kada bi takva promjena utjecala i na djelotvornost cjepiva koje danas stvaramo. Za sada takve mutacije nisu pronađene, no trebamo biti svjesni da moramo spriječiti i manje šanse da se to dogodi – kaže ugledni hrvatski znanstvenik, dodajući da pozitivnu poruku i ohrabrenje nalazi u tome da sve mutacije virusa SARS-CoV-2 za koje znamo nisu negativno utjecale na cjepiva koja su stvorena.
Doc. dr. sc. Vjekoslav Tomaić, znanstvenik iz Laboratorija za molekularnu virologiju i bakteriologiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, rekao je da kune vjerojatno jesu potencijalni rezervoar jer je po novim informacijama korona prešla s njih na ljude. U ovom trenutku smatra se da je korona prešla s ljudi na nerčeve, tamo mutirala i onda se počela vraćati na ljude. Dakle, to vjerojatno nije prirodni rezervoar prvobitnog koronavirusa koji se proširio iz Kine.
– Pretpostavlja se da je najvjerojatnije prešao sa šišmiša na čovjeka, ali ne isključuje se mogućnost da je bio jedan posrednik na kojeg je prvo prešao koronavirus sa šišmiša, pa tek onda na čovjeka. Ne zna se koja ga je životinja točno prenijela na čovjeka, je li to bio neki od sisavaca srodnih kuni, neki miš ili nešto slično. Novi je koronavirus zoonozan, što znači da potječe od životinje te onda može prelaziti na druge životinje, moguće i u obliku nekog novog soja virusa. U ovom trenutku smatra se da je prešao prvo s ljudi na kune, a tamo mutirao i proširio se među kunama te se sada izgleda u mutiranom obliku ponovno vraća na ljude. U ovom slučaju riječ je o oprezu danske vlade koja je odlučila opasnost eliminirati na ovakav način. Moglo bi se pokazati da ovaj novi mutirani virus ima, primjerice, veću infektivnost ili uzrokuje teže simptome. Onda je nažalost ova mjera neophodna da bi se spriječio daljnji prelazak na ljude – kaže dr. Tomaić.
Što se razvoja cjepiva tiče, ne vjeruje da će se zbog ove situacije i mogućeg novog soja, što još treba znanstveno potvrditi, nešto bitno promijeniti.
Tehnologija cjepiva
– Stvar je u tehnologiji. Kada se ona jednom razvije, kao što se sada razvijaju cjepiva na temelju adenovirusa ili glasničke RNA, onda je moguće i kombinirati ih kao koktele cjepiva iste tehnologije, slično kao kod gripe, kako bi se razvilo cjepivo protiv različitih sojeva mutiranih virusa ili ih unapređivati u odnosu na neki eventualni novi soj koji se pojavi. I zbog tih razloga teško je vjerovati da će doći do nekog zastoja ili temeljitije promjene u razvoju cjepiva – rekao je znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković.
Dr. Tomaić dodaje da što virus bolje prepoznaje receptore na koje se veže i koji su nužni za njegov ulaz u stanicu, to je veća vjerojatnost uspješne infekcije. – O tome naravno ovisi i proizvodnja novih viriona. Virus ne zna o kakvoj se vrsti radi prilikom infekcije, on samo prepoznaje receptor ili receptore na koje se veže na stanici – zaključuje Tomaić.
