U ponedjeljak 30. studenog 2020. od zarazne bolesti COVID-19 u jednom je danu preminulo više od 70 naših sugrađana. Time je COVID-19 postao vodeći dnevni uzrok smrti. U Hrvatskoj je u 2019. godini prosječno umiralo oko 140 ljudi dnevno. Među njima oko 60 ljudi umiralo je svakoga dana od svih kardiovaskularnih bolesti zajedno (tj. infarkta miokarda, moždanog udara i drugih), a još oko 40 osoba preminulo bi od svih oblika raka zajedno. Liječnici i znanstvenici teško mogu prihvatiti da zarazna bolest u 21. stoljeću postaje vodeći dnevni uzrok smrti u njihovoj državi. Takvo što u Hrvatskoj nismo zabilježili desetljećima.
Bogatije europske zemlje
Na primjeru Engleske, kojeg sam detaljnije pratio i komentirao za britanske medije proteklih tjedana, objasnit ću na najjednostavniji mogući način kako su vladajući u Europi, uz savjete svojih znanstvenika, najprije odlučili, a zatim i uspjeli zauzdati drugi val pandemije COVID-19. Najprije, trebalo je odlučiti da je zauzdavanje drugoga vala pandemije prioritet nad svim ostalim nacionalnim izazovima. Ta je odluka za većinu zemalja zapadne i sjeverne Europe bila nešto lakša nego za južnu i istočnu Europu iz tri razloga: (1) imali su znatno veće žrtve u prvom valu jer se nisu zatvorili pravovremeno kao južna i istočna Europa pa su već znali kakva im opasnost prijeti; (2) konzultirali su isključivo svoje vodeće znanstvenike, a znanost je do sada već uspjela pokazati da se odlučnom kontrolom zaraze također čuva i ekonomija, tj. ne postoji izbor između njih, već kontrola zaraze u pravilu olakšava i očuvanje ekonomije; (3) radi se o bogatijim državama od onih na istoku i jugu Europe, čije su ekonomije strukturirane tako da su mogle podnijeti dobro tempirane stroge mjere, a pritom i ponuditi pomoć najugroženijim ekonomskim djelatnostima dok mjere traju. Razumijevanjem ta tri temeljna postulata s početka listopada na zapadu i sjeveru Europe, pogledajmo sada što se zbivalo u Engleskoj. Sve bitno može se vidjeti iz ovog jednog grafikona, koji je razvio Luke Jostins-Dean s Oxforda, kojem zahvaljujem: na osi X u grafikonu prikazani su datumi u 2020. godini, počevši od 14. rujna zaključno s 29. studenog. Na osi Y je dnevni broj otkrivenih novozaraženih slučajeva, izražen na 100.000 stanovnika, tj. dnevna incidencija potvrđeno zaraženih.
Radi jednostavnosti razumijevanja, 400 novih slučajeva u Hrvatskoj dnevno značilo bi incidenciju od oko 10 na 100.000, a 4000 novih slučajeva u Hrvatskoj, koje smo već dosegli prošlog tjedna, značilo bi incidenciju od 100 na 100.000. Ta se točka ne bi niti mogla ucrtati na ovaj grafikon jer u Engleskoj u drugom valu nijedna od ovih točaka iz njihovih zemljopisnih područja nije pokazala toliko visoke vrijednosti koliko je tijekom prošlog tjedna bilježila cijela Hrvatska. Objasnit ću kako je Engleska, a tako i većina ostatka Europe, zauzdala drugi val temeljem znanstvenog pristupa, ne bi li to pomoglo i Hrvatskoj, ali i drugim susjednim državama u istočnoj Europi koje su trenutačno u izuzetno teškoj situaciji. Najprije, u razdoblju od 14. rujna do 1. listopada, vidimo da je drugi val izazivao zabrinutost samo u područjima koja su temeljem svoje stope zaraze bila označena crvenim točkicama. Tamo je dnevna incidencija do 1. listopada dosegla oko 40 na 100.000. U mirnijim, plavim područjima bila je još uvijek oko 10 na 100.000. U najmirnijim, ljubičastim, tada se gotovo nije ni širila. No, tu je već došlo do pojačanog opreza. U razdoblju od 1. listopada do 14. listopada vidimo, zatim, da u najteže zahvaćenim područjima incidencija doseže 60 na 100.000, u srednje zahvaćenim 20 na 100.000, a u najmirnijim 10 na 100.000. U tom trenutku, 14. listopada, uvodi se sustav tzv. Tierova. Cijela Engleska zemljopisno je podijeljena, prema težini proširenosti zaraze, na područja “Tier 1”, “Tier 2” i “Tier 3” . U svakom od njih uvedene su epidemiološke mjere različitog stupnja strogoće. To je analogno “semaforima” o kojima sam pisao u svojim prethodnim kolumnama u Večernjem listu. Ovo su bila osnovna obilježja mjera unutar svakog “Tiera”:
“Tier 1”: Niz mjera, ali naglasak je bio na maksimalno 6 ljudi na okupu u zatvorenim prostorima, a svi ugostiteljski objekti zatvarali bi se u 22 sata;
“Tier 2”: Dodan je daljnji niz mjera, a naglasak je bio na maksimalno 6 ljudi na okupu bilo gdje, a ograničeni su bili i međusobne posjeti unutar kućanstava;
“Tier 3”: Dodane su doista oštre mjere, radilo se u blažoj verziji “lockdowna”, sa zatvaranjem svih objekata u kojima se ljudi druže. Tijekom iduća tri tjedna, od 14. listopada do 5. studenog, pratilo se zatim kako su koje od tih mjera utjecale na širenje drugoga vala pandemije.
Vidimo iz grafikona da mjere iz “Tier 1” jednostavno nisu bile dovoljne pa se zaraza nastavila i dalje širiti, a broj zaraženih uporno rasti. Nažalost, podjednaka se nedostatnost pokazala i za mjere iz “Tier 2”. Tek su mjere u engleskim područjima “Tier 3” pokazale da je u prva dva tjedna nakon njihova uvođenja širenje zaraze znatno usporeno, a krivulja broja novih slučajeva bila je zaravnjena. U trećem je tjednu počeo čak i vrlo blagi pad. Dakle, oko 5. studenog se već naziralo djelovanje mjera na razini cijele populacije, a ljudi su se i spontano počeli sve više povlačiti u svoje domove, shvaćajući opasnost, čime su pridonosili usporavanju rasta broja zaraženih. Međutim, vidimo da ni sve to ipak nije bilo dovoljno, jer bi ovakve mjere održavale dugotrajnu stagnaciju na visokim razinama, a pad bi trajao jako dugo. To je previše za zdravstveni sustav u zimsko doba, kada se u pravilu ionako pojačava pritisak pacijenata na bolnice. Zbog toga Vlada početkom studenog uvodi za čitavu Englesku lockdown, kako bi brojke značajno spustila u svim područjima – “Tier 1”,“Tier 2” i “Tier 3”. U grafikonu se već desetak dana nakon uvođenja lockdowna primjećuje velik i snažan pad incidencije u svim područjima Engleske. Zašto je taj pad toliko važan?
Zato što su vladajući u Ujedinjenom Kraljevstvu odlučili da ne žele spriječiti ljudima druženja za Božić i Novu godinu pa je jako bitno tijekom prosinca smanjiti broj zaraženih među stanovništvom na što nižu razinu. Naime, nakon tih druženja – koja su međugeneracijske naravi, pa su stoga posebno opasna za najstarije – očekuje se ponovno snažno širenje zaraze u siječnju te uvođenje novih strogih mjera.
Brojke će u Hrvatskoj rasti
Grafikon pokazuje da je do 29. studenog u cijeloj Engleskoj ukupna dnevna incidencija u svim područjima sada već uspješno spuštena na oko 20 na 100.000 zahvaljujući svim uvedenim mjerama, što bi u Hrvatskoj odgovaralo brojci od oko 800 novozaraženih dnevno. Iz svega što se već odradilo, kao i temeljem trendova koje na ovom grafikonu možemo ispratiti od sredine rujna do kraja studenog, jasno je da će Engleska do sredine prosinca uspjeti smanjiti dnevni broj novozaraženih i na znatno manje brojke. Ovako je razmišljala i većina drugih država Europe u pripremi za drugi val. Hrvatska je mjere slične “Tier 3” uvela prije nekoliko dana, a prije njih imala je mjere slične “Tier 2”. Zato je broj novozaraženih i nastavljao rasti tijekom studenog. Tijekom protekla 24 sata preminule su čak 74 osobe, a to je posljedica njihova zaražavanja prije oko mjesec dana. Stoga treba razumjeti da će se vrlo teški tjedni za Hrvatsku nastaviti. Zato sada treba biti vrlo odgovoran i nastojati pridonijeti znatnom smanjenju širenja zaraze do božićnih blagdana. Podsjećam da su epidemiolozi još od svibnja ukazivali da nas u listopadu i studenom čeka snažan drugi val pandemije, na koji se treba dobro pripremiti.
Nažalost, u Hrvatskoj je već toliko zaraženih da je sada postalo nemoguće izbjeći da i mjesec prosinac bude obilježen drugim valom zaraze i vrlo velikim brojem žrtava. Uz to, nakon druženja za božićne blagdane, i siječanj bi mogao biti vrlo težak za zdravstveni sustav radi novog širenja. Teško je stoga razumjeti bilo koga u našem javnom prostoru tko ovih dana, bez ikakvog znanja o epidemiologiji, istupa u javnosti i nastavlja na bilo koji način umanjivati ili relativizirati ovako tešku javno-zdravstvenu, ali i društvenu krizu, koja će nas mučiti još dugo vremena. Ipak, većina europskih zemalja pokazuje nam ovih dana svojim primjerom točne mjere potrebne za zauzdavanje drugog vala pandemije. Zato bi ovaj grafikon trebalo pažljivo proučiti. Nadam se da će njegovim razumijevanjem i sadašnja situacija u Hrvatskoj, kao i tjedni koji nam tek predstoje, postati bitno jasniji. Postat će tada očito i koliko truda tek treba uložiti na svim razinama našega društva kako bismo ipak izašli iz drugoga vala pandemije koji nas je u Hrvatskoj zahvatio velikom žestinom.
