Pad cijena nafte u protekle dvije godine će u manjoj mjeri doprinijeti rastu globalne ekonomije nego što se prvobitno smatralo, a cjelokupni efekti bi čak mogli biti negativni, priopćila je Europska centralna banka (ECB).
Budući da su cijene nafte pale s razine od preko 110 dolara za barel, koliko su iznosile sredinom 2014, na aktuanih 50 dolara za barel, mnogi su očekivali da će jeftinija nafta dati jednokratni poticaj globalnom rastu podizanjem potrošnje, jer bi tvrtkama i domaćinstvima trebalo da ostane više novca na raspolaganju za trošenje zbog manjih računa za gorivo, prenosi agencija Reuters.
Ipak, pozitivni efekti su za sada ograničeni, dok je negativni utjecaj na zemlje izvoznike nafte značajan, praćen negativnim prelivanjem na ostala tržišta u razvoju, navodi ECB u najnovijem mjesečnom biltenu.
"Ako se za primjer uzmu Sjedinjene Države, kao jedan od vodećih neto uvoznika nafte u svijetu, benefiti jeftinije nafte po potrošnju su manji nego što se prvobitno očekivalo i najvećim dijelom su poništeni oštrim padom ulaganja u sektoru energenata", ističe se u ECB-ovom biltenu, prenosi Biznis.ba.
"Uz pretpostavku da je, na primjer, 60 posto pada cijene nafte od sredine 2014. godine izazivala ponuda, a ostatak potražnja, ti modeli sugerišu da bi kombinovani uticaj ta dva faktora na svjetsku ekonomsku aktivnosti bio nadomak nule, ili čak blago negativan", poručuje se u ECB-ovom biltenu.
Od potrošnje nije bilo koristi, jer su se domaćinstva odlučila na povećanje štednje i mnoga među njima nisu mijenjala obrasce potrošnje, jer nisu očekivala da bi pad cijena nafte mogao potrajati.
Međutim, u slučaju izvoznika, šok je bio neočekivano veliki, s obzirom na pad cijena nafte ispod "pozitivne nule" na fiskalnom planu, što je dovelo do značajnog pada BDP-a, zaključuje se u ECB-ovom biltenu.
