Papa Franjo, gorljivi zagovornik jedinstva kršćana, u ponedjeljak će u Švedskoj u zajedništvu s protestantima sudjelovati na početku proslave 500. obljetnice reformacije Martina Luthera, što je čin koji je donedavno bio nezamisliv.
Bit će to prva zajednička ekumenska komemoracija posvećena njemačkom katoličkom redovniku koji je u 16. st. potaknuo crkveni raskol i mogla bi pridonijeti uklanjanju predrasuda koje katolici i protestanti još imaju jedni o drugima. Njome će otpočeti godinu dana dugo obilježavanje petstote godišnjice reformacije.
Papino putovanje oduševilo je katoličke i luteranske teologe koji već pedeset godina naporno rade na približavanju dviju konfesija.
Njegovo sudjelovanje je "jednostavno nesvakidašnji događaj", ističe njemački luteranski pastor Theodor Dieter.
"Ne treba zaboraviti da je Luther nazvao papu Antikristom (Kristovim neprijateljem) i iznio oštru kritiku o Rimokatoličkoj Crkvi", podsjeća taj direktor Instituta za ekumensko istraživanje u Strasbourgu.
Martin Luther je 31. listopada 1517. osudio papino trgovanje "indulgencijama" ili oprostima grijeha, izvjesivši svojih "95 teza" na vrata crkve u Wittenbergu, južno od Berlina. Kako bi financirali dovršenje Bazilike svetog Petra svećenici su, naime, prodavali vjernicima oproste koji su ih trebali brže dovesti u raj.
Luther se zalagao i za to da vjernici imaju osobniji odnos s Bogom i manje posredničkoj utjecaja svećenstva.
Raskol je potaknuo krvave sukobe među kršćanima.
"Još prije tri godine biskupi i kardinali Katoličke Crkve govorili su da petstotu obljetnicu reformacije ne treba slaviti jer je crkveni raskol bolan događaj", ističe Theodor Dieter.
Luther nije htio raskol, nego reformu
Nakon 30 godina teških pregovora Katolička Crkva i Svjetski luteranski savez potpisali su 1999. povijesnu zajedničku izjavu koja je omogućila da se umanje neke doktrinalne razlike.
U očekivanju petstote obljetnice reformacije, povjerenstvo za luteransko-katolički dijalog objavilo je dokument na dvanaest jezika u kojemu izlaže glavne razlike između dviju konfesija u 16. st. po kriterijima povjesničara.
U dokumentu se naglašava da Luther "nije htio raskol, nego reformu Crkve".
Moderno doba donijelo je i nove razloge za razdor. Sveti Otac će u ponedjeljak biti u društvu luteranskih biskupica, što su donijele moderne promjene u protestantizmu, još nezamislive u Katoličkoj crkvi.
"Kao luteran, nosim teret prošlosti, ali ne želim da ona određuje moju budućnost", rekao je luteranski biskup Munib Younan, predsjednik Svjetskog luteranskog saveza (LWF) koje je organizator ovog događaja u Švedskoj. Njemu i Papi će se na svečanosti pridružiti i glavni tajnik LVF-a biskup Martin Junge.
Moramo zapravo gledati naprijed: "Glavni dio ove komemoracije bit će usmjeravanje pogleda u budućnost radi kršćanskog svjedočanstva", poručio je sredinom listopada papa Franjo njemačkim luteranskim hodočasnicima.
Katolici i protestanti će u ponedjeljak sudjelovati na zajedničkoj molitvi u luteranskoj katedrali u Lundu, gdje je i osnovan Svjetski luteranski savez. Tamošnju katedralu koriste i katolici i protestanti.
Nakon toga će se na stadionu u Malmou održati javni ekumenski susret za mir, a prihod od prodanih 10.000 ulaznica namijenjen je stanovnicima Alepa u Siriji. Protestanti i katolici potvrdit će tako svoju suradnju u konkretnim akcijama humanitarne pomoći.
Promicatelji pomirbe priželjkuju čuti Papinu poruku u kojoj će pružiti nadu katoličko-protestantskim bračnim parovima koji se žele pričešćivati u jednoj ili u drugoj Crkvi.
"Jako bi nam pomoglo kad bi mogao učiniti nešto revolucionarno u vezi s tim", rekao je engleski katolički biskup William Kenney, supredsjedatelj povjerenstva za luteransko-katolički dijalog.
Papa se ipak neće dotaknuti tog gorućeg pitanja.
Isto tako, nema govora o ukidanju Lutherova izopćenja jer je ono moguće samo za žive, dodaje švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.
"Voljeli bismo čuti nešto o tome, ali važno je da Papa dođe", tješi se luteranski pastor Theodor Dieter.
