Podsjećamo, komunističke vlasti su početkom travnja premjestile biskupa iz Haimena u Šangaj, ali se pritom nisu konzultirale s Vatikanom. Time su prekršile bilateralni sporazum o imenovanju biskupa iz 2018, koji je obnovljen u listopadu 2022., nekoliko mjeseci prije incidenta.
No to nije bila prva unilateralna akcija Kine koja je krajem studenog 2022. (samo mjesec dana nakon obnove sporazuma) imenovala mons. Johannesa Pengua Weizhaua pomoćnim biskupom Jiangxija, premda Rim tu biskupiju ne priznaje.
Tada su iz Vatikana poručili kako se nadaju “da se slični događaji neće ponoviti”, a evo što je danas na temu Šangaja poručio Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin.
Kardinal Parolin: Papa je to učinio za veće dobro
U razgovoru za Vatican News, kardinal je istaknuo kako su “odluke donesene dogovorom” zapravo “temeljni principi” koji se moraju poštivati. Suradnju s Kinom nazvao je kompleksnim putem na kojem “prepreke” mogu potkopati “povjerenje i pozitivnu energiju”. Istovremeno, pak, to je “prilično obavezan put” koji unatoč preprekama snagu nalazi u “razlozima za dijalog”.
Parolin je biskupa Shen Bina nazvao “cijenjenim pastirom”, objasnivši kako je papa Franjo, unatoč incidentu, odlučio “ispraviti kanonsku neregularnost”, tj. potvrditi odluku komunističkih vlasti, “za veće dobro te biskupije”. Pritom je dodao da ovakav način postupanja “naočigled zanemaruje duh dijaloga i suradnje koji je uspostavljen proteklih godina između Vatikana i Kine te koji se spominje u samom sporazumu”. Napomenuo je kako postoje i drugi “tekući problemi”, poput pomoćnog biskupa Thaddeusa Maa Daqina koji je bio izbor Svete Stolice za biskupa Šangaja, ali se od 2012. nalazi u kućnom pritvoru nakon što je javno odbacio Kinesko katoličko patriotsko udruženje pod utjecajem Komunističke partije Kine.
Unatoč tome, Državni tajnik Svete Stolice inzistira na “otvorenom dijalogu” i “susretu s kineskom stranom u poštovanju”.
“Neophodno je da sva biskupska imenovanja u Kini, uključujući premještaje, budu donesena konsenzusom, kako je dogovoreno, te da se održi živim duh dijaloga između različitih strana. Zajedno moramo spriječiti disharmoniju koja stvara nesporazume i nerazumijevanje.”
Parolin je u razgovoru istaknuo i tri ključna problema odnosa Kine i Vatikana, a to su: osnivanje biskupske konferencije, komunikacija kineskih biskupa s papom i evangelizacija.
“Nepovjerenje prema katoličanstvu mora se nadići, jer ono nije strano, a kamoli suprotno, kulturi velikog (kineskog) naroda.
Drugi čovjek Svete Stolice istaknuo je kako je progovorio o ovoj temi jer “vjernici katolici, ne samo u Kini, imaju pravo biti informirani”. Također je predložio otvaranje posebnog ureda Svete Stolice u Kini koji bi “podržavao dijalog s civilnim vlastima, ali i pridonio punom pomirenju unutar Katoličke Crkve te njenom putovanju prema poželjnoj normalnosti”.
“Potpisali smo sporazum koji se može nazvati povijesnim”, ali “se mora primjenjivati u svojoj potpunosti te na najispravniji mogući način”, poručio je, zaključivši kako je Sveta Stolica “odlučna u namjeri da ispuni svoj dio kako bi osigurala nastavak putovanja”.
