Desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) u nedjelju je u drugom krugu izvanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj teško poraženo, nasuprot svim najavama i anketama koja su predviđala da će ta stranka biti prva. Prema prvim projekcijama Ipsosa nakon zatvaranja biračkih mjesta, RN je osvojio tek između 132 i 152 mandata, a prvoplasirani je bio ljevičarski populistički savez Nova nacionalna fronta (NFP) sa 172 do 192 mandata, dok je centristička stranka predsjednika Emmanuela Macrona dobila između 150 i 170 mandata. Izlaznost je bila vrlo visoka, tijekom dana su procjene govorile da će biti najviša u posljednjih 40 godina.
Veliki zaokret iznenadio je cijelu Francusku – ljevičarski NFP osvojio je relativnu većinu, ne i apsolutnu. Procjene različitih anketnih kuća govorile su da će taj savez osvojiti 200-tinjak mandata, ovisno o kompaniji, a za sastavljanje većine potrebno je 289 mandata. To znači da nijedna od tri velike grupacije – populisti na ljevici i desnici ili Macronovi centristi – neće imati jasnu prevagu u parlamentu. No, nije sasvim jasno što će se dogoditi: hoće li ljevica i centar uspjeti sklopiti vladu, hoće li ljevica vladati manjinski ili pak nova većina neće moći biti oformljena, i trenutačna vlada će nastaviti u tehničkom mandatu.
Prema francuskom zakonu, nije moguće raspisivanje novih parlamentarnih izbora u sljedećih godinu dana, što bi moglo značiti najmanje jednogodišnju političku blokadu. Uspije li NFP sastaviti većinu i vladu, očekuje se da će novi lijevi premijer moći upravljati domaćom politikom u tvrdoj kohabitaciji s Macronom kao predsjednikom čiji mandat traje do 2027. godine.
S druge strane, možda postoji nada među centristima za stvaranjem vlade s umjerenim članovima NFP-a te umjerenim desnim centrom. Macron je rekao da čeka rezultate izbora i da će pričekati s odlukom o novoj vladi.
Macronov premijer Gabriel Attal pak je najavio da će u ponedjeljak podnijeti ostavku, no nastavit će predsjedati vladom u tehničkom mandatu.
Lider najveće stranke u NFP-u, Nepokorene Francuske, Jean-Luc Mélenchon pozvao je Macrona da tom savezu povjeri mandat za vladanje te da ta stranka ima svoj manifest kojeg planira provesti u djelo – podizanje minimalne plaće, snižavanje dobi za odlazak u mirovinu... Isto je tako zatražio od predsjednika da prizna svoj poraz.
Zanimljivo, mediji su primijetili da se i Macron na neki način povukao iz utrke, vjerojatno na savjet političkih savjetnika koji su mu rekli da je u ovom trenutku toliko nepopularan da bi mogao, pozove li birače da ne glasaju za desnicu, kod ljudi zapravo izazvati kontraefekt. Predsjedniku je politički kapital itekako stradao nakon teškog poraza njegove stranke u prvom krugu, i mnogi su analitičari već opisivali ovaj trenutak u Francuskoj kao "kraj Macronove ere". Njegova je stranka dosad vodila vladu, i ovo nesumnjivo predstavlja poraz predsjednikova programa. Izbore je Macron raspisao čak tri godine ranije nakon što je u lipnju njegova centristička stranka Renesansa teško stradala na europskim izborima.
Macron i lideri ljevice odlučili su između dva kruga glasanja dati sve od sebe kako bi spriječili da RN osigura 289 mandata, koliko je potrebno za sastavljanje većine u parlamentu – te su postigli načelni dogovor da će kandidati centra ili ljevice odustati u onim izbornim okruzima u kojima druga strana ima veće šanse pobijediti političara RN-a. Čak 217 trećeplasiranih kandidata povuklo se iz utrke. No, taktički savez ljevice i centra protiv populističke desnice očito je donio rezultate.
Nakon izbora lider RN-a Jordan Bardella osudio je sklapanje "nečasnog saveza" između ljevice i centra, no nema nikakve sumnje da će poraz njegove stranke koju mnogi doživljavaju radikalnom ipak biti vrlo dobro primljen u većini Europe. Desničarska heroina, stvarna šefica ove stranke, Marine Le Pen doživjela je tako još jedan u nizu političkih poraza u svojoj karijeri. Ona je također prije izbora kritizirala stranke ljevice i centra koje svojim savezom pokazuju, tvrdi, prezir prema njezinim glasačima.
Dok je RN biračima obećavao strože imigrantske politike, čime je povremeno skretao u radikalizam, drugi su zapravo upozoravali i na navodno problematičnu ideologiju ljevičarskih populista u NFP-u. Neke od lidera te grupacije kritičari su prozivali zbog antisemitizma, drugi su otvoreni komunisti, ali u tom ljevičarskom savezu ima i umjerenih zelenih i socijaldemokratskih političara. Prema najvećoj stranci u tom savezu, Nepokorenoj Francuskoj, većina birača ipak ima velike rezerve zbog percipiranog ekstremizma – čak 57% ispitanika u anketama Ipsosa i Sopra Sterije smatra da stranka predstavlja opasnost po demokraciju, više nego što to misli o desničarskom RN-u. Macronov ministar financija Bruno Le Maire rekao je da Nepokorenu Francusku smatra "opasnošću za naciju, kao što je i RN opasnost za republiku". Nasuprot toga, francuski ekonomisti Julia Cagé i Thomas Piketty napisali su kolumnu za Guardian pod naslovom "Francuska 'tvrda ljevica' demonizirana je – ali njezin je program realističan, ne radikalan".
Kampanja je bila prepuna tenzija, a birači i političari govorili su da se situacija u zemlji mora smiriti.
– Bojim se zbog budućnosti zemlje. Mislim da će biti sve gore i gore. Bit će to poput neke vrste građanskog rata. Nadam se da neće doći do toga, ali ljudi se više neće međusobno družiti, i bit će uplašeni jedni drugih. A to je vrlo opasno – rekao je američkom poslovnom portalu CNBC birač Amel koji pritom nije htio dati prezime.
Uoči izbora, premijer Attal pozvao je sve stranke da apeliraju na mir u zemlji. Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin pak je ustvrdio nekoliko dana prije izbora da je u kratkoj kampanji fizički napadnuto čak 51 kandidata te aktivista, kao i da je uhićeno 30 ljudi. Ministar je isto tako dodao da će razmjestiti 30 tisuća policajaca diljem zemlje jer se vlada boji "ekscesa" nakon objave rezultata i da državni organi poglavito strahuju od ponašanja "ultraljevice", ali da bi probleme mogli raditi i krajnji ljevičari i krajnji desničari.
