U slučaju rata ili kibernetičkih napada, smrtonosnih bolesti do poplava uzrokovanih klimatskim promjenama, svaki građanin EU treba biti spreman i imati dovoljno zaliha hrane za najmanje 72 sata u slučaju krize, stoji u nacrtu Europska komisije za pripravnost koji je na uvid dobio Politico. "U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije," navodi se u dokumentu u kojem su navedeni i mogući scenariji, od rata do kibernetičkih napada i smrtonosnih bolesti do poplava uzrokovanih klimatskim promjenama. Pet godina nakon prvih lockdowna zbog pandemije Covid-19 i tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, uz stalno prisutne rizike od prirodnih katastrofa i financijskih šokova, plan stiže dok Europa posrće od jedne krize do druge. "Nijedna od velikih kriza proteklih godina nije bila izolirana ili kratkotrajna," navodi dokument. Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu trebala bi predstaviti strategiju u srijedu. Njezina poruka je "popravi krov dok sunce sja," rekla je Mînzatu za Politico uoči objave, dodajući da je cilj Komisije "pomoći pojedincima... na razini kućanstva."
Prema nacrtu koji ima 17 stranica, strategija bi trebala "stvoriti sigurnu i otpornu EU s kapacitetima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, neovisno o njihovoj prirodi ili podrijetlu." To uključuje pružanje smjernica zemljama članicama za "pokrivanje skladištenja osnovnih potrepština, planiranje kriza, dostupnost skloništa, mjere za osiguravanje dostupnosti kritičnog kopna i svemira," navodi prijedlog. Samo nekoliko tjedana nakon što je Europa objavila svoju prvu obrambenu strategiju, plan pripravnosti navodi da je "hitno potrebno" da EU i njezine zemlje ojačaju pripravnost u svim sektorima.
I priprema za rat je visoko na listi prioriteta. Iako ne donosi nove obrambene inicijative, strategija predlaže model upravljanja krizama koji se temelji na iskustvima sjevernoeuropskih zemalja gdje je uključeno cijelo društvo - od građana do poduzeća i vlada. Plan Komisije oslanja se na zaključke Niinistöovog izvješća, koje je iznijelo prijedloge za poboljšanje spremnosti EU-a za rat i civilnu obranu. Prijetnja geopolitičkog sukoba može doći virtualno kao i u obliku vojnih ofenziva, navodi se.
Europa bi trebala biti bolje pripremljena za kibernetičke napade, navodi nacrt. Od početka rata u Ukrajini, Rusija pojačava aktivnosti u kibernetičkom prostoru, uključujući ciljanje kritične infrastrukture poput energetskih mreža. Istočno krilo Europe posebno je doživjelo porast kibernetičkih napada. Kina, Iran i Sjeverna Koreja također dosljedno ciljaju zapadne vlade, tvrtke i druge ključne institucije. Državno sponzorirani hibridni i kibernetički napadi postali su "stalna značajka današnje stvarnosti," tvrdi se u dokumentu.
Jedan od ključnih prijedloga je uspostava "europskog sustava upozorenja na kibernetičku sigurnost", za koji Komisija kaže da bi poboljšao europsko otkrivanje prijetnji i svijest o situaciji. Također predlaže digitalnu obuku i pomoć zemljama koje se nadaju pridružiti EU-u te poziva na veću upotrebu kibernetičke diplomacije i bolju suradnju s NATO-om. "EU treba promicati suradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima poput kibernetičke sigurnosti, osiguravajući usklađenost potreba radne snage i obrazovne ponude," navodi nacrt.
Pripravnost "nije samo o potencijalnim sukobima koje je stvorio čovjek," rekla je Mînzatu. "Radi se o tome kako reagiramo na poplave; vidjeli smo što se dogodilo u Španjolskoj," koja je prošle godine pretrpjela 'čudovišne' poplave u kojima su poginule stotine ljudi. Mnogi ljudi ne znaju što učiniti u slučaju prirodnih katastrofa, rekla je Mînzatu. "Sve ove vrste kriza zahtijevaju određeni skup osnovnih vještina, neko razumijevanje i znanje o tome što prvo učiniti," rekla je.
Komisija predlaže strategiju stvaranja zaliha na razini EU-a za jačanje pristupa kritičnim resursima, uključujući za hitne slučajeve i odgovor na katastrofe, medicinske protumjere, kritične sirovine, energetsku opremu te potencijalno hranu i vodu. Strategija će kombinirati centralizirane rezerve EU-a s doprinosima zemalja, prema izvješću. Također će predstaviti strategiju za podršku medicinskim protumjerama protiv prijetnji javnom zdravlju - koja će biti dopunjena kontingentnim zalihama predloženim u Zakonu o kritičnim lijekovima.
Komisija želi ojačati koordinaciju odgovora na krize stvaranjem "središta za koordinaciju kriza", nadovezujući se na postojeći Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC). Središte će se usredotočiti na predviđanje i upravljanje posljedicama kriza u svim sektorima, pružati podršku upravljanju krizama vodećim službama i pratiti cjelokupni odgovor na krize. Dok neke zemlje EU-a žele usmjeriti ulaganja u obranu, druge vide pitanja vezana uz klimu kao važnija. Mînzatu tvrdi da su to dvije strane iste medalje.
"Ne možete imati obranu, ne možete imati zelenu Europu bez pripravnosti, i ne možete imati pripravnost ignorirajući zelene ambicije i zelene ciljeve EU-a," rekla je.
Komisija predlaže reviziju financijskih instrumenata za odgovor na krize kako bi se osiguralo da mehanizmi financiranja kriza budu skalabilni i prilagodljivi evoluciji rizika i kriza. Izvršno tijelo također planira ugraditi pripravnost u vanjska ulaganja EU-a, uključujući kroz povećanje provedbe projekata prilagodbe klimatskim promjenama i otpornosti u partnerskim zemljama. Za učvršćivanje ovih mjera, Komisija razmatra novi zakonodavni paket za postavljanje standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva pripravnosti.
"Komisija će procijeniti potrebu i izvedivost Zakona o pripravnosti EU-a za jačanje otpornosti vitalnih društvenih funkcija postavljanjem zajedničkih standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva," navodi dokument.
Pripravnost i sigurnost bit će "integrirani i uključeni" u europsko zakonodavstvo, politike i programe, prema dokumentu, koji navodi 30 ključnih akcija pod sedam tema kao što su civilno-vojna suradnja, javno-privatna suradnja i pripravnost stanovništva.
Prilog nacrtu navodi oko 60 ključnih akcija koje treba provesti u sljedeće dvije godine, uključujući pojačano praćenje lažnih vijesti, procjenu razine pripravnosti u financijskim uslugama i uključivanje pripravnosti u školske kurikulume, sve planirano za ovu godinu.
