Na međunarodnoj konferenciji "Upravljanje katastrofama", koja je u četvrtak održana u Splitu, seizmolog Krešimir Kuk je rekao da je lani u Hrvatskoj zabilježeno više od 16 tisuća potresa, a kao najaktivnija seizmološka područja istaknuo je Dalmaciju te šire zagrebačko i riječko područje.
Na konferenciji je najviše bilo riječi o potresima kao jednoj od najaktualnijih kriznih situacija u Hrvatskoj i Italiji. Potresi u Zagrebu i na Banovini otvorili su mnoge stručne rasprave i pitanja o trusnim područjima Hrvatske, od mogućnostima njihova predviđanja i preventivne zaštite do upravljanja krizom nastalom zbog njegovih razornih posljedica.
Seizmolog Krešimir Kuk govorio je o vezi seizmologije i građevinarstva.
Rekao je da je najugroženije južno priobalje, to jest Dalmacija, pa šire zagrebačko i šire riječko područje. Na godinu na području Hrvatske bude nekoliko desetaka tisuća potresa, prošle ih je godine bilo više od 16 tisuća bez onih manjih, koji nisu analizirani zbog nedovoljnog broja seizmoloških instrumenata.
Seizmolozi znaju, rekao je, da je konkretno za područje južne Dalmacije očekivana magnituda čak i više od sedam prema Richteru, no kada će se potres dogoditi, to nitko ne može znati.
"Moramo preventivno raditi, biti svjesni gdje su potresi mogući. Znamo kolika je njihova maksimalna jačina, a stjecajem okolnosti dobar dio stanovništva zna i kako se ponašati za vrijeme potresa. Ono što je jako važno je da moramo graditi protupotresno jer je to osnova i to će nas najviše zaštititi, prvo ljudske živote, a onda i industriju, privredu i sve drugo. Danas je to u svijetu normalna stvar, pa tako potresi u nekim razvijenijim zemljama koji su i jači od naših prođu s malom pažnjom jer ne bude žrtava i materijalnih šteta", objasnio je Kuk.
Rekao je i da je zgrade koje su građene prije mnogo godina moguće ojačati, a ono što se novo gradi treba graditi po suvremenim protupotresnim mjerama.
Inače, konferencija je održana u sklopu provedbe projekta FireSpill, financiranog iz europskog programa prekogranične suradnje Interreg Italija - Hrvatska, a okupila je stotinjak sudionika, predstavnika regionalnih i lokalnih vlasti, razvojnih agencija, znanstvene zajednice, institucija i spasilačkih službi uključenih u rješavanje kriznih situacija iz Hrvatske i Italije.
Proračun FireSpill projekta je 120 milijuna kuna, od čega se oko 65 milijuna kuna odnosi na aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u sklopu kojih će se u Vučevici izgraditi najveći centar za vježbe vatrogasaca u ovom dijelu Europe - Nastavno regionalno središte za osposobljavanje operativnih snaga sustava vatrogastva.
