Sjedinjene Države i Kina bili su i prošle godine vodeći trgovinski partneri Europske unije, daleko ispred Švicarske i Rusije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Ukupna vrijednost robne razmjene SAD-a i EU ponovo je porasla u 2015., drugu godinu zaredom, dosegnuvši 619 milijardi eura. Udio transatlantskog partnera u ukupnoj razmjeni Unije sa svijetom iznosio je u prošloj godini 18 posto, čime je nastavljen trend rasta započet 2011., objavio je u četvrtak Eurostat.
Vrijednost robne razmjene EU s Kinom dosegnula je pak prošle godine 521 milijardu eura, uz udio u ukupnoj robnoj razmjeni EU-a sa svijetom od 15 posto. Time je udio Kine udvostručen u odnosu na 2002. kada je iznosio sedam posto, ističu u Eurostatu.
Suprotan je trend EU zabilježio u robnoj razmjeni s Rusijom, čiji je udio u 2015. potonuo na šest posto, s gotovo 10 posto u 2012. godini. Ukupna je vrijednost robne razmjene Rusije i EU-a u prošloj godini iznosila 210 milijardi eura.
Švicarski je udio u razmjeni EU-a sa svijetom ostao gotovo nepromijenjen u proteklim godinama i iznosio je sedam posto, odnosno 253 milijarde eura.
Najznačajniju su ulogu u robnoj razmjeni EU sa svijetom u 2015. igrali strojevi i transportna opreme, na koje je otpadalo 42 posto robnog izvoza EU odnosno 31 posto robnog uvoza. Slijede ostali industrijski proizvodi, s udjelom u izvozu EU28 od 23 posto, te 26 posto u uvozu. Značajne su i kemikalije, čiji je udio u izvozu iznosio 18 posto, te 11 posto u uvozu, navodi Eurostat.
Zemlje EU najviše izvozile u Njemačku
Gotovo sve su zemlje EU u 2015. najviše izvozile u druge članice Unije, uz izuzetak Njemačke, Irske i Velike Britanije koje su najviše izvozile u SAD, te Litve, s Rusijom kao glavnim odredištem izvoza, i Švedske, s istom ulogom dodijeljenom Norveškoj.
Hrvatska je prošle godine najviše robe izvozila u Italiju, na koju je otpadalo 13 posto hrvatskog robnog izvoza, te u Sloveniju i Njemačku, s udjelima u robnom izvozu od 12 odnosno 11 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
Njemačka je u 2015. bila odredište više od četvrtine robnog izvoza skupine zemlja EU koju su činile Češka (32 posto), Austrija (29 posto), Mađarska (28 posto) i Poljska (27 posto). Portugal je pak četvrtinu robe u 2015. izvezao u Španjolsku, navodi Eurostat.
Na razini EU najviše je robe u 2015. izvezeno u SAD, s udjelom u ukupnom robnom izvozu Unije od 21 posto. Slijede Kina s 10 posto i Švicarska s osam posto.
Ukupno je 28 zemalja EU u 2015. izvezlo robu u vrijednosti 4.861 milijardu eura, od čega 3.070 milijardi eura (63 posto) u druge zemlje EU.
Najviše je robe u druge zemlje EU izvozila Slovačka (85 posto ukupnog izvoza). Slijede Luksemburg (84 posto), Češka (83 posto) i Mađarska (81 posto).
U Hrvatskoj je udio izvoza u ostale zemlje Unije u ukupnom robnom izvozu u 2015. iznosio 66 posto.
Samo su Velika Britanija i Malta u 2015. više izvozile u treće zemlje nego u članice Unije, s udjelom izvoza u treće zemlje od 56 odnosno 55 posto, navodi Eurostat.
Najviše se i uvozilo iz Njemačke
Sve su zemlje EU u 2015. također najviše uvozile iz drugih članica Unije, osim Litve koja je najviše robe uvezla iz Rusije.
Hrvatska je u 2015. najviše robe uvezla iz Njemačke, čiji je udio u ukupnom hrvatskom robnom uvozu iznosio 15 posto. Slijede Italija s 13 i Slovenija s 11 posto, navodi europski statistički ured.
U osam zemalja EU najmanje četvrtina robe uvezena je u 2015. iz jedne zemlje-partnera, utvrdio je Eurostat. Ističe se Austrija, sa 42 posto robe uvezene iz Njemačke, te Portugal, s 33 posto robe uveze iz Španjolske, te Irska. s 32 posto uvoza iz Velike Britanije.
Najviše je robe većina zemalja EU u 2015. uvezla iz Njemačke. Izuzetak su Irska, Cipar i Malta, koji su najviše robe uvezli iz Velike Britanije, odnosno Grčke i Italije.
Na razini EU najviše je robe u 2015. uvezeno iz Kine, s udjelom u ukupnom robnom uvozu od 20 posto. Slijede SAD s udjelom u uvozu od 14 posto i Rusija s osam posto.
Ukupno je 28 zemalja EU u 2015. uvezlo robu u vrijednost 4.707 milijardi eura, od čega 2.980 milijardi (63 posto) iz drugih zemalja članica Unije.
Najviše je iz ostalih članica EU uvozila Estonija (82 posto ukupnog robnog uvoza). Slijedi Latvija s 80 posto, te Slovačka sa 79 posto i Hrvatska sa 78 posto udjela robnog uvoza iz ostalih članica EU u ukupnom robnom uvozu.
Samo je u Nizozemskoj robni uvoz iz trećih zemalja u 2015. premašio uvoz iz ostalih članica EU i iznosio je 54 posto, navodi Eurostat.