Američko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je u siječnju europskim tvrtkama za koje sumnja da pomažu u gradnji plinovoda Sjeverni tok 2 da se izlažu riziku sankcija jer se priprema zaključni krug kaznenih mjera, tvrde izvori.
Američki izvor koji je vidio komunikaciju State Departmenta rekao je da su europske tvrtke, uključujući i njemačke, primile proteklih mjeseci mjeseci upite iz kabineta predsjednika Donalda Trumpa o aktivnostima vezanim uz Sjeverni tok 2.
U listopadu State Department ih je pitao jesu li uključene u Sjeverni tok 2, je li rad na projektu nastavljen nakon 15. srpnja i kakva je vrijednost usluga ili potpora koje pružaju.
Prvog dana ove godine State Department je ponovo stupio u kontakt s kompanijama uz hitni zahtjev, rekao je izvor iz industrije, da tokom vikenda uspostave digitalnu vezu s Uredom za energetske resurse kako bi razgovarali o pojedinostima gašenja aktivnosti na projektu.
U State Departmentu nisu odmah željeli komentirati tu informaciju.
"Pokušavamo obavijestiti tvrtke o riziku i pozivamo ih da se povuku prije no što bude prekasno", rekao je izvor iz kabineta predsjednika na odlasku koji je želio ostati anoniman.
Očekuje se da će State Department do četvrtka ili petka objaviti izvješće o tvrtkama za koje vjeruje da pomažu u gradnji plinovoda Rusija-Njemačka, naveo je.
U izvješću bi se mogle naći tvrtke koje osiguravaju projekt, pomažu u postavljanju cijevi u podmorju i one koje provjeravaju građevinsku opremu, dodao je izvor. Ne obustave li angažman na projektu, mogle bi se suočiti s prijetnjom sankcija, prema važećim zakonima.
Izvješće bi moglo navesti osiguravatelja Zurich Insurance Group, rekao je izvor. U kompaniji nisu odmah odgovorili na zahtjev da komentiraju tu informaciju a odgovor nije odmah stigao ni iz Sjevernog toka 2.
Sjeverni tok 2 vrijedan je 11 milijardi dolara i spada među najvažnije ruske projekte u Europi, a izazvao je napetosti u odnosima Washingtona i Moskve, podsjeća Reuters.
Kabinet američkog predsjednika na odlasku Donalda Trumpa protivi se Sjevernom toku 2 koji bi Ukrajinu lišio unosnih tranzitnih naknada, smatrajući da će povećati rusku ekonomsku i političku prednost nad Europom i paralelno potičući izvoz američkog ukapljenog prirodnog plina.
Kremlj je pak poručio da Sjeverni tok 2, koji vodi ruska državna energetska kompanija Gazprom, smatra komercijalnim projektom. Isto stajalište zastupa i Njemačka, kojoj plin treba jer zatvara termoelektrane i nuklearke zbog zabrinutosti za okoliš i za sigurnost.
Američki novoizabrani predsjednik Joe Biden protivio se projektu za potpredsjedničkog mandata u kabinetu predsjednika Baracka Obame a trenutno nije jasno hoće li nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti 20. siječnja biti spreman na kompromise.
Gazprom je nakon američkih sankcija u prosincu 2019. obustavio gradnju na godinu dana. Projekt je dovršen 90 posto, ostalo je tek 100 kilometara u dubokim vodama u blizini Danske.
Zapadni su partneri Gazproma u projektu njemački Uniper i BASF-ov Wintershall Dea, britansko-nizozemski Shell, austrijski OMV i francuski Engie.
